Republika Srpska
20.08.2023.
21:20
Od prodaje podmajevičke šljive nekad se kupovao novi traktor (FOTO)
Izvor: InfoBijeljina
0
Podijeli
Mirko Tomić iz sela Korenita, opština Ugljevik, čitav život posvetio je voćarstvu. Od opštine Ugljevik svojevremeno je dobio priznanje kao najuspješniji voćar.
Tomić je nekoliko godina pred rat redovno šljivu odvozio na pijace u Sloveniji, ponekad i u Sarajevo. Sa setom se sjeća tog perioda. Od prodaje šljive u toku jedne sezone mogao se kupiti traktor.
"To su bila zlatna vremena. Sa sinovima sam išao do Slovenije na nekoliko dana na pijacu. Voće, prije svega šljiva, dobro se prodavalo, cijene su bile kudikamo veće. Znali smo za sezonu zaraditi traktor", priča za InfoBijeljina Tomić.
Osim šljive, u svojim voćnjacima na pedesetak dunuma, imao je džanariku, kajsije, jabuke, kruške.
Sarađuje sa ovdašnjim firmama za preradu voća i otkupljivačima koji šljivu dalje distribuiraju u Austriju i Njemačku. Od onog voća što se ne proda kao sirova roba u njegovom domaćinstvuse spremaju rakiju a nerjetko i suše šljivu.
Sarađuje sa ovdašnjim firmama za preradu voća i otkupljivačima koji šljivu dalje distribuiraju u Austriju i Njemačku. Od onog voća što se ne proda kao sirova roba u njegovom domaćinstvuse spremaju rakiju a nerjetko i suše šljivu.
"Ova godina je prilično loša za voćarstvo u odnosu na prethodne, rod je prilično podbacio a i kvalitet je znatno slabiji u ovim našim selima u podmajebičkom kraju. Ranijih godina rod šljive je bio i preko 50 tona, a ove je nažalost prepolovljen, Ali šta da se radi, tako je u voćarstvu, svaka sezona zaviosi od onog što dolazi sa neba. Kod nas je tradicija i pečenje rakije, to je ostalo od mog oca", kaže Tomić.
I da zaista, na području opštine Ugljevik gotovo da nema domaćinstva koje ne proizvodi šljivovicu na stari tradicionalna način, a posljednjih godina pojedinci su proizvodnju sertifikovali.
"Šljive nema količinski kao prošle godine, ali ove kasnije sorte ako se sačeka još nekoliko sunčanih dana ona će biti sasvim korektna. Sva rakija do sad prerađena je u hrastovim buradima a trenutno radimo odvajanje košpica od ploda", priča za InfoBijeljina Nenad Todorović, vlasnik destilerije Kristal.
Nenad je sa svojim prijateljem vlasnikom destilerije Despot ušao u partnerstvo što je još jedan od pokazatelja da se ovom poslu prilazi na ozbiljan način.
"Mi pravimo rakiju zajedno, dugo godina sam prijatelj sa Veskom Kojićem i javila nam se ideja da se udružimo. Postojimo tri godine, a lijepa i kontrolisana fermentacija je ključ za dobijanje dobre rakije. Sve se završi za nekih dvadesetak dana. Nakon toga slijedi prva destilacija koju radimo na nekih 27 stepeni, a onda radimo drugu sa pravilnim odvajanjem prvenca, metil alkohola i to tzv srce rakije koje je 65, 67 stepeni stavljamo u naše podrume na odležavanje. To je proces od tri a najbolje je da traje pet godina. Ovo je kraj Bogom dan za voćarstvo, prije svega za šljivu koja se izvozi širom Evrope. Mi koristimo za rakiju čačansku ljepoticu, rodnu, i nešto manje mađarice ili požegače. Nešto smo zasadili i crvene ranke naše stare šljive. Mi imamo svoje voćnjake na 40-ak dunuma, ali određene količine i kupimo od naših domaćina ovdje s Majevice. Za sada proizvedemo pet do šest tona rakije godišnje. Kvalitet naše rakije kontroliše Hemijsko tehnološki fakultet u Banja Luci", objasnio nam je Nenad.