On kaže da je broj mačaka uklonjenih sa ulice zanemarljiv i da je više intervencija na skupljanju leševa ovih životinja, jer svake noći u saobraćajnim nezgodama na području grada nastrada četiri do pet mačaka. 

"U užoj gradskoj zoni sada ima maksimalno 10 do 12 pasa lutalica i to stanje nije alarmantno", ističe Karišik i dodaje da to nisu agresivni psi. 

Prema njegovim riječima, higijeničarska služba u Bijeljini svaki dan ima desetak poziva građana za uklanjanje pasa lutalica, jer se isti psi tokom dana kreću i uočavaju na 50 lokacija u gradu. 

Intervencije se obavljaju u ranim jutarnjim časovima kada je na gradskim ulicama najmanje ljudi. 

Karišik kaže da je ulazna baza za pse lutalice, koji se kasnije vrlo brzo kreću ka gradu, Agrotržni centar u Bijeljini, pogotovo nakon pijačnog dana ponedjeljkom, jer ljudi iz sela i drugih gradova ispuštaju pse iz auta i ostavljaju ih da nađu mjesto za život na ovom području sa mnogo lokala. 

Sa desetogodišnjim iskustvom na poslovima higijeničarske službe i vođenja azila za pse u Bijeljini, on dodaje da je druga velika ulazna baza za pse lutalice Centar za visoko obrazovanje, s obzirom na veliki broj studenata koji se tu hrane i uz koje i psi nađu svoje mjesto, a odatle vrlo lako migriraju prema centru grada. 

Prošle godine higijeničarska služba uklonila je sa bijeljinskih ulica 1.200 pasa lutalica. 

Karišik kaže da su u 95 odsto slučajeva to psi koji su od rođenja zanemareni, zapušteni, najčešće i oboljeli i sa kojima nije moguće provesti socijalizaciju. 

On navodi da je sve manje domaćinstava spremnih na udomljavanje pasa, a u rijetkim slučajevima dom pronalaze uglavnom štenad. 

Prema Karišikovim riječima, kapacitet bijeljinskog azila je 60 do 70 pasa, a uslovi u njemu su među najboljim u BiH. 

On ističe da u rješavanju problema pasa lutalica treba pojačati i represivne mjere, jer decenijama već niko nije sankcionisan zbog nesavjesnog držanja životinja.