Naplaćeni iznos naknada i provizija povećava se iz godine u godinu, a razlog je što banke stalno poskupljuju svoje usluge. Samo jedna banka, koja ima veliki broj klijenata, prošle godine je po ovom osnovu inkasirala čak oko 33 miliona maraka.

– Bila sam neugodno iznenađena kada mi je službenica u banci rekla da moram da platim jednu marku provizije na transakciju sa mog tekućeg računa na kćerkin račun, a obje imamo račun u toj banci – kaže jedna Banjalučanka.

Banka do polovine prošle godine, kako ona navodi, ove usluge nije naplaćivala.

Stalna poskupljenja

Većina banka počela je da naplaćuje provjeru stanja na bankomatu, kao i godišnje vođenje kartica, a naknade u svim bankama konstantno poskupljuju, prije svega, vođenje računa na mjesečnom nivou. Takođe, provizije koje banka uzima za plaćanje računa poskupljuju.

– Nemam elektronsko bankarstvo, niti mi stižu SMS obavještenja od banke. Imam samo viza karticu i dugoročni kredit u banci. Banka mi za vođenje računa svaki mjesec uzima 2,80 KM, godišnji monitoring za vođenje kredita plaćam 50 KM, a za plaćanje računa dajem godišnje proviziju oko 60 maraka. To znači da godišnje banci dam više od 140 maraka samo zato što sam njihov klijent, što je baš puno – kaže Dragan G. iz Banjaluke.

Dodaje da se informisao u svim bankama oko cijena usluga, te da je zaključio da su u pitanju nijanse i da je na kraju cijena gotovo identična.

Gledajući finansijske izvještaje banaka, naknade i provizije su im značajan izvor prihoda, a u Agenciji za bankarstvo RS podsjećaju da bankama ne daju saglasnost za cijenu ovih usluga.

– Naknade i provizije koje banke naplaćuju po osnovu pružanja usluga definisane su internim aktima i poslovnom politikom svake pojedinačne banke, te utiču na njihovu tržišnu konkurentnost – kažu u Agenciji za bankarstvo RS.

Opšti uslovi

Navode da svaka banka ima obavezu da objavi opšte uslove poslovanja  na svojoj internet stranici ili na „pogodnom mjestu“ u prostorijama banke u kojima se pružaju usluge klijentu (brošure, reklamni materijali, oglasne table s kursnim listama i drugo) ili u medijima.

Kako kažu, naknade i provizije definisane su u dokumentu svake banke pod nazivom „Opšti uslovi poslovanja“. Banke se u ovim dokumentima pozivaju na tržišne makroekonomske uslove, odnosno da tako određuju visinu naknada i provizija.

Sedam od ukupno osam banaka u Republici Srpskoj objavilo je rezultate finansijskog poslovanja za prošlu godinu. Šest banaka imalo je neto dobit od 82,6 miliona konvertibilnih banaka, a jedna (Pavlović banka) prikazala je neto gubitak od 10,8 miliona KM. Prošle godine su ovih sedam banaka prikazale neto dobit od ukupno 93,2 miliona maraka. Još MF banka Banjaluka nije objavila finansijski izvještaj za prošlu godinu.

Dobit

Prema preliminarnim rezultatima, na nivou bankarskog sektora BiH iskazana je dobit u iznosu od 367,1 milion KM. Ukupna aktiva je 31 milijardu KM i bilježi rast. Kreditna aktivnost u bankarskom sektoru je u porastu i ukupni krediti su dostigli nivo od oko 19,4 milijarde KM.

Ukupni depoziti su dostigli nivo od 21,7 milijardi KM. Depoziti pravnih lica iznose 9,6 milijardi KM i imali su puno veći rast od depozita stanovništva, koji iznose 12,1 milijardi KM.