Ovom činu prisustvovali su akademski slikari, predstavnici Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" Bijeljina, kao i brojni građani.

Donedavno zapušteno i urušeno spomen-obilježje prvog bijeljinskog akademskog slikara, čije je ime gradska galerija nosila od osnivanja do 2007. godine, obnovljeno je inicijativom novinara Svjetlane Marković i grupe građana okupljenih oko škole ikonopisa "Odigitrija" pri Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj.

"Kao građanin, kao sveštenik i kao čovjek, prije svega, sa grupom građana podržao sam inicijativu za obnovu porodične grobnice akademskog slikara Milenka Atanackovića, prije svega, jer je potrebno sačuvati sjećanje na svakog čovjeka, a naročito dobre i zaslužne ljude koji su dali svoj doprinos zajednici u kojoj su živjeli", rekao je sveštenik Vaso Popović.

On je istakao da je neophodno podržati i inicijativu građana da se izložbenom prostoru vrati stari naziv, ime jednog od prvih školovanih slikara u BiH.Novinar Svjetlana Marković, inicijator ove aktivnosti, rekla je da je bilo neophodno obnoviti spomenik koji je bio u ruševnom stanju, jer o ovoj porodičnoj grobnici nije imao ko da brine.

"Sticajem okolnosti vidjeli smo da je spomenik Milenka Atanackovića u prilično lošem stanju. S obzirom da slikar nije imao potomke, o ovoj porodičnoj grobnici nije imao ko da brine, osim zvaničnih institucija ili svih nas koji živimo i radimo ovdje, kao nasljednici kulturnog nasljeđa i onog što je Atanacković značio za Bijeljinu", rekla je Markovićeva.

Prema njenim riječima, škola ikonopisa prihvatila je ideju da se spomen-obilježje obnovi i tako sačuva uspomena na Milenka Atanackovića, s obzirom da ni bijeljinska galerija više ne nosi ime Milenka Atanackovića, a osnovana je 1985. godine u Bijeljini sa njegovim imenom.

Ona je podsjetila da je 1989. godina, kao zlatno doba ove galerije koju je vodio tadašnji direktor Dragan Zarić, bila veoma važna godina u kojoj je u Bijeljinu dovedena i otvorena izložba Miće Popovića, koja je 70-ih godina prošlog vijeka bila zabranjena u Beogradu, što je, rekla je, bio prvorazredni kulturni ali i politički događaj.

"U Bijeljini je to bio veliki događaj, jer ni Beograd, a ni bivša Jugoslavija je nisu vidjeli, s obzirom da je bila zabranjena", rekla je Markovićeva.

Predsjednik SPKD "Prosvjeta" Bijeljina Dušanka Novaković rekla je da Milenko Atanacković nikako ne bi smio biti zaboravljen, izrazivši žaljenje što galerija više ne nosi njegovo ime, te je apelovala da se vrati stari naziv.Ideju o ovome podržali su i afirmisani likovni umjetnici iz Bijeljine, jer smatraju da je ime Milenka Atanackovića neopravdano izbrisano iz naziva bijeljinske galerije.

Kamenorezac iz Bijeljine Đorđe Gligorević dao je svoj doprios za očuvanje imena Milenka Atanackovića.

"Smatram da ime našeg velikana treba da bude sačuvano. Ovo je samo mali doprinos tome", rekao je Gligorević.

Spomen-obilježje bijeljinskom slikaru obnovljeno je u 140. godini od njegovog rođenja, kao i u 60. godini od smrti ovog srpskog velikana, jednog od prvih školovanih slikara u BiH.

Ove godine navršava se 30 jubilarnih godina od osnivanja Gradske galerije "Milenko Atanacković", koja je osnivanjem Centra za kulturu "Semberija" utopljena u ovu javnu ustanovu, a ime Milenka Atanackovića izbrisano iz kulturnog života Bijeljine.

Atanacković je sahranjen na pravoslavnom groblju u Bijeljini, u porodičnoj grobnici. Nije imao nasljednike koji bi održavali spomenik, pa je bio u vrlo lošem stanju, a urušio se i reljef u betonu koji je bio dio nadgrobne ploče.