Akademiji su prisustvovali brojni Srbi koji su prije dvadeset godina bili učesnici ovih nemilih događanja, kao i najviši zvaničnici Republike Srpske.

Predsjednik Srpske rekao je da je odluka o odlasku Srba iz Sarajeva nakon Dejtonskog sporazuma odraz vjere u Republiku Srpsku, u borbu koja se vodila i odnos prema onima koji su stradali za njeno stvaranje i za srpski narod u cjelini.

- Zato je bilo i logično otići iz zavičaja i doći u novi, što je važna porodična i životna odluka, ali i politička manifestacija - biti uz svoj narod i sa svojim narodom - rekao je Dodik.

- Danas vidimo da je skoro minimizirana politička uloga Srba u federalnom Sarajevu, danas ih tamo gotovo nema i Srbi veoma teško žive u Federaciji BiH, što svjedoči da je oduka bila ispravna - rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, zbog te ogromne, stravične žrtve stotina hiljada napaćenih, važno je odati počast i pokazati žal za sve stradale, ali i pokazati da život nije prestao za ljude koji su došli na prostor Republike Srpske, zbog čega je pozvao na dodatnu vjeru u Republiku Srpsku.

- I onda kada ne mislimo da je sve u redu, moramo da vjerujemo u Republiku Srpsku, i onda kada mislimo da bi nam na nekom drugom mjestu bilo bolje, moramo da vjerujemo u Republiku Srpsku, to je vjera koju ne smijemo da izgubimo, koju moramo da nosimo i to je naš dug prema ljudima koji su stradali - poručio je Dodik.

On je istakao da Republika Srpska nesmetano živi i jača i da u njoj dominira želja da bude još jača i bolja.

- Bez obzira u kojem regionu i u kojoj političkoj partiji pokušavate da pomognete Republici Srpskoj, svi smo okupljeni u toj želji da je snažna i jaka Republika Srpska odgovor na sve patnje - istakao je Dodik.

On je rekao da se tragedija sarajevskih Srba u egzodusu ne može posmatrati odvojeno od cjelokupnih događaja u Odbrambreno-otadžbinskom ratu, a stradanje sarajevskih Srba nazvao je jednim od najvećih stradanja tokom ratova u bivšoj Јugoslaviji.

- Srbi u Sarajevu bili su najveća koncentracija intelektualnih i stručnih potencijala srpskog naroda u BiH, tu se vodila najjača politička bitka za prava naroda i upravo predstavnici sarajevskih Srba imali su najviše funkcije i vodili su narod, jer su znali u epicentru političkog sukoba nakon raspada bivše Јugoslavije da koncentrišu i artikulišu prave ciljeve za srpski narod, a to je stvaranje Republike Srpske - rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, odlučnost ljudi, htijenje i uvjerenje da je Republika Srpska pravo mjesto njihovog života bilo je jače od mirovnih sporazuma koji nisu obećavali i nisu davali ravnopravnost koju je srpski narod čekao.

- To je nesumnjiv doprinos jačanju Republike Srpske, jedna od najodlučnijih odluka naroda da ode ne znajući ni gdje, a ponijeli nisu ništa, osim nade - ocijenio je Dodik.

On je rekao da sve te nade sigurno nisu ispunjene, ali da u Republici Srpskoj sigurno žive bolje.

- To je odgovor onima koji se uvijek vraćaju na priču kako smo morali ili trebali da ostanemo u multietničkom društvu koje je propalo, a mi smo očigledno samo išli ispred drugih i vidjeli da taj koncept multietničnosti ne može da živi, 20 godina prije nego što danas svi to shvataju - zaključio je predsjednik Republike Srpske.

Ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić u vrijeme egzodusa sarajevskih Srba radio je u Komesarijatu za izbjeglice Republike Srpske i bio svjedok događaja kada se odlazi u nepoznato, ostavljajući sve stečeno i noseći ono najdraže što su izgubili, svoje mrtve.

- Žao mi je što se to desilo i sigurno bi sve bilo bolje da je bilo moguće da opstanu Srbi u Sarajevu. Nažalost, danas tamo Srba nema niti će biti moguće u budućnosti to obnoviti i vratiti se na ta područja - rekao je Đokić.

On je istakao da je rezultat egzodusa podrška Republici Srpskoj, njenom demografskom razvoju i rastu, posebno na području Bijeljine i drinskom području.

- Ishod rata je bio takav da su ljudi sa područja Sarajeva odlučili i došli na područje Republike Srpske gdje je za njih bila sloboda, ali nikada se ne smije zaboraviti da se taj egzodus desio, a da tadašnje vlasti Sarajeva nisu učinile ništa ozbiljno da Srbima pošalju jasnu poruku da žele da ostanu - podsjetio je Đokić, dodajući da je, naprotiv, bilo je ružnih poruka.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica je zatvorila oči nad tom činjenicom i nije se uključila u rješavanje tog strašnog problema koji su Srbi doživjeli poslije rata.

Đokić je osudio ponašanje tadašnjeg političkog Sarajeva i međunarodne zajednice i ukazao da je Republika Srpska učinila sve da bude utočište za sarajevske Srbe gdje se oni osjećaju slobodno i ravnopravno i daju doprinos daljem rastu i razvoju Republike Srpske.

Narod sa prostora Sarajeva u Odbrambeno-otadžbinskom ratu podnio je velike žrtve da odbrani svoje teritorije koje je ipak morao napustiti.

I ovo obilježavanje 20 godina od egzodusa sarajevskih Srba treba da bude putokaz koliko nam znači Republika Srpska, jer smo ostavili sva materijalna dobra kako bi živjeli sa svojim narodom, naglasio je predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić.

Više od 120.000 sarajevskih Srba napustilo je ognjište, a polovina njih našla je utočište u Semberiji te odlučila da trajno živi u ovom dijelu Srpske, rekao je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Na svoj način o egzodusu sarajevskih Srba govorio je i Nele Karajlić, koji je zbog ratnih dešavanja napustio Sarajevo. Nakon svečane akademije prikazan je dokumentarni film o egzodusu Srba, autora Dragana Elčića pod nazivom "Sarajevski egzodus - tri tačke na mir".