Posebno mjesto među njima ima vjerovanje da na Usjekovanje ne treba koristiti nož i druge oštre predmete, dok se u pojedinim krajevima izbjegava i jedenje crvenog voća i povrća, zbog simboličnog povezivanja crvene boje sa krvlju Svetog Jovana.

Stradanje Svetog Jovana Krstitelja

Sveti Jovan Krstitelj, koji je krstio Isusa Hrista u rijeci Jordan, stradao je po naređenju cara Iroda.

Prema Jevanđelju, Jovan je javno osuđivao Irodov brak sa Irodijadom, ženom njegovog brata. Zbog toga je bio zatvoren.

Nakon jedne gozbe, Irod je, prema predanju, obećao Irodijadinoj kćerki Salomi da će joj ispuniti želju. Ona je zatražila glavu Svetog Jovana Krstitelja.

Irod je naredio da Jovan bude pogubljen, a njegova glava je potom donesena na tacni.

Dan strogog posta

Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja jedan je od dana kada pravoslavni vjernici strogo poste, bez obzira na to koji dan u sedmici praznik pada.

Post na ovaj dan podsjeća na stradanje Svetog Jovana, ali i na značaj molitve, uzdržavanja i duhovnog preispitivanja.

Vjernici praznik obilježavaju i odlaskom u hram i prisustvovanjem Svetoj liturgiji.

Običaj da se ne koristi nož

U narodu su se kroz vrijeme razvila brojna vjerovanja vezana za Usjekovanje.

Jedno od najpoznatijih je da na ovaj dan ne treba koristiti nož, sjekiru ili druge oštre predmete, jer se time simbolično ne „siječe“ ono što podsjeća na stradanje Svetog Jovana.

U pojedinim krajevima domaćice nisu sjekle hljeb, voće ili povrće nožem, već su ih lomile rukama.

Zašto se izbjegava crvena hrana?

Postoji i narodno vjerovanje da na Usjekovanje ne treba jesti ništa crveno, jer se crvena boja povezuje sa krvlju Svetog Jovana Krstitelja.

Zbog toga se u nekim krajevima izbjegavaju:

crvene jabuke;

paradajz;

crvene paprike;

drugo crveno voće i povrće.

Ovi običaji, međutim, razlikuju se od kraja do kraja i predstavljaju dio narodne tradicije, a ne zvanično učenje Pravoslavne crkve.

Narodna vjerovanja razlikuju se od crkvenog učenja

U pojedinim krajevima postojalo je i vjerovanje da na ovaj praznik ne treba raditi teške poslove, ni u kući ni na njivi, već dan treba provesti mirnije, uz molitvu i sjećanje na svetitelja.

Neka mjesta njeguju i druga lokalna vjerovanja, poput izbjegavanja jela iz tanjira ili sa tacne.

U istočnoj Srbiji postoji i običaj vezan za crveni končić. Prema narodnom vjerovanju, na Usjekovanje ga treba skinuti sa ruke.

Važno je, međutim, naglasiti da su takva vjerovanja dio narodne tradicije i sujevjerja i ne treba ih poistovjećivati sa učenjem Crkve.

Zašto se praznik naziva Usjekovanje?

Naziv praznika potiče od riječi usjeći, odnosno odsjeći, i direktno ukazuje na stradanje Svetog Jovana Krstitelja.

Praznik je posvećen sjećanju na njegovu mučeničku smrt, ali i na njegovu ulogu proroka koji je propovijedao pokajanje i pripremao narod za dolazak Spasitelja.

Zbog toga se vjernici na ovaj dan, pored strogog posta, pozivaju na molitvu, pokajanje, praštanje i preispitivanje sopstvenih postupaka.

Iako su brojni narodni običaji i vjerovanja sačuvani do danas, suština praznika nije u strahu od toga šta se „smije“ ili „ne smije“ raditi, već u sjećanju na mučeničku smrt Svetog Jovana Krstitelja i duhovnom značaju koji ovaj dan ima za pravoslavne hrišćane.