Stručnjaci Muzeja Hercegovine u selu Gomiljani, kod Trebinja, rade na arheološkim istraživanjima Crkve cara Konstantina i carice Jelene i grobovima unutar i oko crkve, gdje su već pronađeni ostaci grnčarije i keramike, uglavnom iz srednjeg vijeka, kao i novčići s likom cara Konstantina i bronzana igla pribadača.
S obzirom na to da je Crkva cara Konstantina i carice Jelene zaštićeni nacionalni spomenik, trebinjski arheolozi očekivali su da pronađu vrijedne istorijske dokaze, ali ono što je značajno i što je novina jeste postojanje dokaza da je taj vjerski objekat izgrađen mnogo prije nego što se do sada vjerovalo.
- Sama arhitektura govori u prilog tome da crkva nije iz 15. vijeka, nego starija, ali mi zasada, dok se ne završe arheološka istraživanja, ne možemo reći iz kog je perioda. Međutim, ona po svojoj arhitekturi odgovara srednjovijekovnim crkvama. Ono što je još važnije, crkva je ukopana u sloj iz 4. i 5. vijeka, odnosno arheološki sloj koji je nastao rušenjem nekog starijeg objekta, s obzirom na to da je prisutna krovna rimska opeka, kao i rimska keramika - rekla je Ivana Grujić, direktor Muzeja Hercegovine.
U tom sloju, u unutrašnjosti crkve, pronađen je i novac cara Konstantina II, bronzani folis, na čijem aversu je predstavljen lik cara Konstantina Velikog, sa velom na glavi, a na reversu car Konstantin, u stojećem stavu, obučen u togu, predstavljen kao božanstvo.
- Ovakav novac, u čast cara Konstantina, kovao se nakon njegove smrti i predstavlja oboženog cara, a ovaj primjerak, po dosadašnjim zapažanjima, iskovan je u kovnici u Aleksandriji 347-348. godine, odnosno 10 godina nakon smrti cara Konstantina Velikog - dodala je Grujićeva.
U selu Gomiljani postoje ukupno tri crkve koje su proglašene za nacionalni spomenik, kao i dvije praistorijske gomile na kojima se nalazi srednjovijekovna nekropola s više od 50 stećaka.
- Cio taj kompleks nalazi se na listi za očuvanje spomenika. Veoma je važno da je Crkva Svetog Đorđa na listi od 2003. godine, dok su Vračevica i Konstantinovica od 2008. na listi nacionalnih spomenika. Ovde je, u stvari, jedan kontinuitet u naseljavanju, od same praistorije do danas - naglasila je Jelena Pujić, kustos arheolog Muzeja Hercegovine.
RUSKI SVEŠTENIK
Zanimljivo je na koji način su počela arheološka istraživanja u selu Gomaljani. Mještani su započeli obnovu crkve, i to na inicijativu ruskog sveštenika koji je, sasvim slučajno, boravio u Trebinju, a još slučajnije stigao u Gomiljane, gdje je čuo priču o Crkvi cara Konstantina i carice Jelene. Ruski sveštenik, koji je sve pokrenuo, zove se Konstantin, a njegova supruga Jelena. - Kada smo ispričali ocu Konstantinu da jedna crkva u našem selu nosi ime cara Konstantina i Jelene, on se živo zainteresovao, pošto se i njegova supruga zove Jelena. On nam je predložio da započnemo obnovu crkve i obećao da će pomoći u prikupljanju sredstava - kaže Predrag Milošević, predsednik Odbora za obnovu crkve.