Kako ističu, brojni pravosudni organi ne dostavljaju javne optužnice i ostale javne sudske materijale, a poseban problem predstavlja i činjenica da pravosudne institucije ne dostavljaju transkripte dešavanja tokom javnih suđenja.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, kaže da je praksa odnosa prema javnosti od strane različitih sudova i tužilaštava veoma neujednačena. Postoje, kako kaže, sudovi koji ne dozvoljavaju snimanje, a pojedina tužilaštva ne žele dati na uvid javnosti čak ni podignute optužnice, pa ni presude.

"Dosadašnji načini postupanja zaista pobuđuju sumnju da su motivi za takav odnos prema medijima više od pukog birokratskog ignorisanja. Iskustva pokazuju da oni na neki način izlaze u susret isključivanju javnosti iz postupaka", smatra on.

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Savjeta za štampu BiH, ističe da pravosudne institucije veoma često namjerno i smišljeno uskraćuju informacije novinarima, bilo zato jer su pod političkim pritiscima, bilo zato jer ne razumiju da je javna informacija javno dobro, koje su u obavezi dostaviti novinarima. Ona upozorava na to da se takvi postupci često pravdaju time da novinari zloupotrijebe informacije.

"Posljednja stvar koja se može koristiti kao argument je to kako novinari koriste informacije. Oni su obavezni da javne informacije ustupe novinarima, a postoje institucije koje će se baviti procesuiranjem u slučajevima kada ih novinari zloupotrebljavaju", navodi ona. 

"Neke institucije, na primjer Kantonalno tužilaštvo u Tuzli ili Sud BiH, su iznimno ažurni u odgovaranju na upite i omogućavaju nešto veći pristup dokumentima. Mogu se dobiti, na zahtjev, presude i optužnice. Međutim, druge institucije, na primjer Tužilaštvo BiH, su prilično zatvorene", kaže Denis Džidić, novinar BIRN-a. Po njegovom mišljenju, nedostaje proaktivna transparentnost, te postoji neshvatanje da su te informacije u interesu javnosti, kojima, kako tvrdi, novinari nemaju pristup u dovoljnoj mjeri.

"Recimo, optužnice na državnom nivou su tajna, to onemogućava svakodnevno praćenje postupaka na kvalitetan način. Takođe, neke od presuda su još anonimizirane kao i disciplinske odluke, što obezvređuje njihovo objavljivanje, a takođe Sud BiH dozvoljava audio i video materijale samo u trajanju od deset minuta, što skoro pa onemogućuje elektronskim medijima da adekvatno izvještavaju iz sudnica", navodi on.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH ističu da su odgovori na naša pitanja o transparentnosti pravosuđa u pripremi i da će nam ih dostaviti čim budu spremni, međutim čak ni nakon sedam dana nisu poslali nikakav odgovor.