Strategijom razvoja visokog obrazovanja u Republici Srpskoj do 2020. godine i novim zakonom o visokom obrazovanju potrebno je uvesti i nove kriterijume za stvaranje visokoobrazovanih eksperata, jačati naučno-istraživački rad i napraviti merđunarodni okvir
Predsjednik Rektorske konferencije Žarko Pavić rekao je da se u nacrtu novog zakona o visokom obrazovanju, koji treba da bude donesen u zadnjem kvartalu godine, izrađuje kostur koji je realan za Republiku Srpsku, a što bi trebalo da bude gotovo najkasnije do juna.
Prema njegovim riječima, potrebno je da se napravi revizija, na osnovu koje bi se vidjelo koje visokoškolske ustanove mogu da opstanu i da iznesu kvalitet.
"Decidno smo tražili i da profesori moraju učestvovati, ukoliko su na master ili doktorskim studijama u nekom od međunarodnih projekata, za šta je potrebno znanje stranog jezika i ekspertstvo iz predmetne oblasti, prepoznato od međunarodne zajednice", rekao je Pavić.
On je ukazao i na potrebu stvaranja primijenjenih nauka da bi se povezala privreda sa univerzitetima i davala smjernice šta joj je potrebno, te stipendirala budući kadar, kao što to rade velike kompanije u svijetu.
"To je moguće ukoliko Vlada radi zajedno sa svojim privrednim subjektima, odnosno da oni faktički pokažu potrebu za studentima. Primijetili smo da će privatni univerziteti daleko lakše i brže ući u taj dio priče nego državni", rekao je Pavić.
Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Radoslav Grujić rekao je da je za poboljšanje kvaliteta rada visokoškolskih ustanova potrebno promijeniti određene organizacione stvari, kao i dograditi infrastrukturu, prije svega laboratorije.
"Potrebno je i jačanje naučno-istraživačkog rada na univerzitetima, koji ne znači samo objavljivanje radova u časopisima, već i primjenjivost rezultata tog rada u praksi", rekao je Grujić.
On je ukazao i na potrebu promjene odnosa studenata prema studiranju, koji, kako je rekao, sa visokoškolskih ustanova treba da ponesu znanje, a ne samo diplomu.
"U naredenom periodu potrebno je i jačanje međunarodne saradnje, razmjene studenata i profesora, gdje je jedna od prepreka jezička, s obzirom da nedovoljan broj profesora i studenata govori strane jezike", rekao je Grujić.
Prema njegovim riječima, u narednim godinama treba raditi na uvođenju studijskih programa na engleskom jeziku, što će biti način privlačenja stranih studenata, s obzirom da većina zemalja u okruženju ima takve studijske programe.
Sjednica Rektorske konferencije održana je na Panevropskom univerzitetu "Apeiron".