Kolekcija pisama napisanih na 2.500 godina starim komadima glinene grnčarije adgovorila je na vekovima stara pitanja u vezi sa Biblijom. 

Koristeći najnoviju tehnološku opremu, istraživači sa Univerziteta u Tel Avivu u Izraelu analizirali su ispisane fragmente, pronađene u tvrđavi Tel Arad. 

Rezultati su pokazali da je rukopis nastao oko 600. godine prije nove ere i da se sastoji pretežno od vojnih bilješki i lista za kupovinu. Međutim, njegovim poređenjem sa drugim rukopisima, istoričari su zaključili da je poruke ispisivalo nekoliko različitih ljudi koji su poticali iz različitih društvenih klasa. 

“Drugim rečima, cijeli vojni aparat, od visokorangiranih oficira do skromnih vice-kvartermajstera u malim pustinjskim vojnim kampovima, bio je pismen”, navodi se u istraživanju, objavljenom u magazinu “Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America”. 

“Da bi se podržao ovaj birokratski aparat u Judeji, bio je neophodan i odgovarajući obrazovni sistem u periodu Prvog hrama (prije 586. godine prije nove ere)”, piše dalje. 

Pismenost, dakle, ne da nije bila luksuz buržoazije u to doba, već je sasvim moguće i da je Biblija napisana znatno ranije nego što se tvrdi, piše "Independent". 

Naučna javnost odavno se slaže sa time da je Stari zavjet, u kojem je opisana istorija Antičkog Izraela, najstariji deo Biblije. Međutim, mišljenja su podjeljena kada je riječ o tome da li su antički Jevreji počeli da pišu dijelove zajveta prije nego što je vavilonski kralj Navuhodonosor uništio Jerusalim ili kasnije. 

Sad, kada postoji dokaz da je u kraljevstvu bio zastupljen sofisticirani obrazovni sitem, istraživači su počeli da uzimaju u obzir mogućnost da je veliki broj knjiga koje čine Stari zavjet, nastao upravo u ovo vrijeme.