Centralna izborna komisija (CIK) BiH pripremila je, u saradnji sa Savjetom Evrope, publikaciju "Nove tehnologije u izbornom procesu - izazovi i mogućnosti primjene u BiH" koju će prezentovati u srijedu s ciljem dolaska do rješenja kojim bi popravili stanje na terenu i uhvatili korak sa razvijenim zemljama.

Koraci u ovom procesu koje BiH mora odmah napraviti da bi ubrzanim tempom sustigla zemlje koje koriste moderne IT tehnologije, prema mišljenju stručnjaka, mogu se sažeti u tri koraka. Prvi je tačna identifikacija biračkog spiska, zatim upotreba elektronskih glasačkih mašina na biračkom mjestu, te novi dizajn glasačkog listića prilagodljiv elektronskom glasanju.

Član CIK-a i jedan od autora publikacije Suad Arnautović naglašava da je potrebno ukazati na mogućnosti digitalizacije izbora u BiH, posebno kroz izradu tačnog Centralnog biračkog spiska, regulisanje elektronskog načina glasanja, te elektronsko prebrojavanje glasačkih listića i utvrđivanje rezultata izbora na biračkom mjestu.

- Najvažnije je odmah preduzeti one mjere koje su realne, a to znači da odgovaraju nivou opšte i elektronske pismenosti, ekonomskim mogućnostima i ne remete mogući politički konsenzus svih ključnih političkih aktera o tom pitanju - kaže Arnautović.

Dodaje da bi digitalizacija izbornog procesa u BiH dovela do brže obrade i saopštavanja izbornih rezultata i to najkasnije od dva do tri sata nakon zatvaranja biračkih mjesta.

- Dobila bi se i maksimalna tačnost podataka i transparentnost, uz eliminisanje ili svođenje na minimum mogućnosti povrede izbornog procesa kao što je registracija i "glasanje" mrtvih osoba, višestruko glasanje i tako dalje - rekao je Arnautović dodajući da BiH ima dovoljno kapaciteta za reformu izbornog sistema.

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić istakla je da se moderna informatičko-tehnološka rješenja, kao što su automatsko glasanje i prebrojavanje glasova, elektronska identifikacija birača te internet glasanje odavno koriste u izbornom procesu u svijetu s ciljem povećanja kredibiliteta i pouzdanosti rezultata izbora, odnosno skraćivanja roka za objavu.

- Kakvo će rješenje izabrati BiH i u kojem pravcu će se ići u modernizaciju izbornog procesa, sigurno će biti rezultat širokog konsenzusa. Jednom započeti proces modernizacije je nepovratan. On može biti postepen, djelimičan ili sveobuhvatan, ali je bitno napraviti iskorak u pravom smjeru - navela je Hadžiabdićeva.

Lične karte

Veliku ulogu u izbornom procesu imaju i lična dokumenta građana, odnosno birača. Procjena je da će do 1. marta 2023. godine sve osobe u BiH posjedovati biometrijsku ličnu kartu, koju je moguće skenirati, osim lica koja imaju trajnu "staru" ličnu kartu, a kojih je oko 360.000.