To, pojednostavljeno, znači da policija ne može ni da oduzima ni da kažnjava one kod kojih pronađe opijate koji nisu na toj listi, bez obzira na to kolika je opasnost da oni po nekoga budu kobni, kao što je to nedavno slučaj bio u Zagrebu, gdje je dječak preminuo nakon konzumacije takozvanog biljnog tamjana.

Pored biljnog tamjana, zbog kojeg se posljednjih dana podigla velika prašina i kod nas i u čitavom regionu, ranije smo imali priliku da čujemo da mladi u BiH sve više koriste nove vrste narkotika, prije svega zbog pristupačne cijene, kao što su "jagoda kvik" ili "jagoda met", koja ima okus jagode i izgleda kao žele bonbona, zatim "magični zmaj", "krokodil", "šiša".

Amir Turković, predsjednik Udruženja za odvikavanje od droga "Izlaz" iz Sarajeva, kazao je da veliki problem predstavlja to što se u BiH vrlo rijetko dopunjava lista droga, jer dok se lista dopuni na tržištu se pojave stotine novih droga.

"Problem su upravo te nove droge, s kojima mladi često počinju i eksperimentišu jer su jeftine, a ne znaju za posljedice, koje su strašne po zdravlje", kazao je Turković.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS saopšteno je da izmjene liste opojnih droga, psihotropnih supstanci, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora nije u njihovoj već u nadležnosti Savjeta ministara BiH.

"Savjet ministara BiH je 2011. godine posljednji put donio odluku o dopunama navedene liste i tada je na listu uvedena nova zabranjena supstanca pod nazivom mefedron", kazali su u Ministarstvu.

Supstanca mefedron javnosti je poznatija po uličnom nazivu "mjau mjau" ili "luda mačka", a prvi put se pojavila 2009. godine u prodaji kao droga.

Iz Ministarstva pojašnjavaju da se na listama zabranjenih droga ne  nalaze proizvodi pod nazivima "magični zmaj", biljni tamjan ili "krokodil", zbog toga što se na listama navode internacionalni nezaštićeni nazivi supstanci ili latinski nazivi biljaka, a ne komercijalni nazivi proizvoda, pod kojima se mogu naći na tržištu. U ovoj instituciji su kazali da će, imajući u vidu informacije dostupne u medijima, a u cilju zaštite zdravlja građana, uputiti dopis nadležnim institucijama kako bi dodatno obratile pažnju na mogućnost prisustva navedenih proizvoda i preduzele mjere iz svojih nadležnosti.

Iz Ministarstva zdravlja FBiH nismo uspjeli dobiti komentar u vezi s ovom temom.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH je saopšteno da navedeni zakon koji reguliše ovu oblast iako je donesen 2006. godine nema odgovarajuće podzakonske akte, koji bi preciznije definisali koju nadležnost ima svaka od institucija koje su zadužene za ovu oblast.

"Zemlje u okruženju, posebno Hrvatska, su tu daleko ispred nas, već idu na to da se uvede brzi sistem upozorenja, znači čim se na tržištu pojavi nova droga da mogu da reaguju i brzo je uvrste na listu zabranjenih droga", kazali su u Agenciji.