Naime, CIK je 31. decembra odlučio da ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske budu održani 8. februara i tog dana je uputio zahtjev Ministarstvu finansija i trezora BiH da im se obezbijedi 600.000 KM za održavanje tih izbora.

Izbori se ponavljaju na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica. Zakonski rok u kojem im treba obezbijediti taj novac je 15 dana, što znači da do 15. januara (četvrtak) Ministarstvo finansija i trezora BiH treba da donese odluku i novac prebaci Centralnoj izbornoj komisiji.

Novac nije odobren

U CIK-u su nam danas (12. januara) kratko potvrdili da novac nije odobren, a nezvanične informacije govore da Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, neće potpisati odluku kojom se CIK-u daje 600.000 KM za ponovljene prijevremene izbore.

U tom slučaju, a prema nametnutim izmjenama Izbornog zakona o strane Kristijana Šmita, tu odluku može potpisati i zamjenik ministra finansija i trezora, u ovom slučaju Muhamed Hasanović.

Međutim, Hasanović to može uraditi tek nakon što istekne zakonski rok od 15 dana u kojem to treba da uradi Amidžić. I ranije u nekoliko navrata Hasanović je potpisivao te odluke nakon što u zakonima predviđenom roku to nije želio uraditi Amidžić.

Hasanović je takvu odluku, kojom se CIK BiH daje 6,4 miliona KM za sprovođenje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, potpisao i polovinom septembra prošle godine. Ti izbori su održani 23. novembra, a potpisivanje odluke od strane Hasanovića uslijedilo je nakon što u zakonskom roku to nije uradio Amidžić.

Podsjećanja radi, nakon što je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je mandat predsjednika.

Nakon toga CIK je donio odluku o održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zakazao ih za 23. novembar. Na tim izborima najozbiljniji kandidati su bili Siniša Karan (SNSD) i Branko Blanuša (SDS), a CIK je mjesec dana nakon izbora utvrdio da je sa oko 9.500 glasova razlike pobijedio Karan. Da bi ta odluka CIK-a bila konačna, neophodno je da se ti rezultati i potvrde, međutim CIK je nakon utvrđivanja rezultata i nakon žalbi političkih subjekata odlučio da ponovi izbore na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.

Na ponovljenim izborima pravo glasa imaće oko 85.000 građana.

Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 biračka mjesta, a pravo glasa će imati 35.533 birača. Izbori su poništeni i na brojnim biračkim mjestima u Doboju, tačnije na njih 31, a pravo glasa tu ima 17.764 građana.

U Laktašima izbori su poništeni na 24 biračka mjesta, a u toj lokalnoj zajednici pravo glasa moći će iskoristiti više od 17.000 birača.

Najveći broj nepravilnosti odnosi se na glasanje birača bez važećih ličnih dokumenata, a sve te nepravilnosti biće proslijeđene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na postupanje.

Glasa se na istim lokacijama kao i na prošlim izborima

Izbori će biti ponovljeni 8. februara u vremenu od sedam do 19 časova na osnovu istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima i istih kandidatskih lista za prijevremene izbore za predsjednika Republike.

Biračka mjesta će se nalaziti na istim lokacijama na kojima su sprovedeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike 23. novembra 2025, s tim da je moguće, uz saglasnost CIK-a, najkasnije do sedam dana prije održavanja ponovnih izbora promijeniti lokaciju određenog biračkog mjesta ukoliko se korišćena lokacija iz objektivnih razloga više ne može koristiti.