Zamjerke u vezi sa planiranjem i trošenjem budžeta iznijela je Kancelarija za reviziju institucija BiH poslije obavljene revizije učinka o temi "Planiranje budžetskih rashoda u institucijama BiH". Revizori su upozorili da uočene manjkavosti za posljedicu imaju nastavak finansiranja niskoprioritetnih i neefikasnih programa koji iscrpljuju budžetske resurse i da se može reći da institucije BiH troše milione maraka bez konkretnih rezultata.

Revizorski tim je analizirao dokumentaciju koja se odnosi na pripremu budžeta za 2015. i 2016. godinu, a kao uzorak je uzeo osam institucija.

- Izvještaji finansijske revizije ukazuju na to da većina institucija BiH nema usvojene strateške planove, koji su bitan preduslov za izradu kvalitetnog budžeta, zasnovanog na programima za realizaciju strateških ciljeva - istakli su revizori.

Podsjetili su da je Zakonom o finansiranju institucija BiH iz 2009. godine utvrđena obaveza da uz prijedlog budžeta bude dostavljana i informacija o namjeni i očekivanim rezultatima budžetskih izdataka, ali da se načinom pripreme budžeta ne postiže željeni pritisak na efikasnost i efektivnost budžetskih izdataka. Revizori smatraju da Ministarstvo finansija i trezora, Savjet ministara, Predsjedništvo i Parlament BiH kao institucije odgovorne za pripremu i usvajanje budžeta nemaju blagovremenu i jasnu informaciju o namjeni i očekivanim rezultatima budžetskih zahtjeva, niti imaju informaciju o postignutim rezultatima i efikasnosti izdataka.

- Ni javnost, ni Parlament BiH još nemaju na raspolaganju kvalitetnu informaciju o namjeni i očekivanim rezultatima budžetskih izdataka. Osim toga, odobravanje dodatnog novca institucijama nije uvijek vršeno na osnovu jasnih obrazloženja očekivanih dodatnih rezultata. Odluke o povećanju budžeta donošene su i na osnovu nedovoljno dokumentovanih obrazloženja u planovima institucija i usmene informacije, a dogovori sa radnih sastanaka rukovodilaca institucija i članova Savjeta ministara bili su dovoljni za povećanje budžeta. Ministarstva i institucije koji su imali podršku članova Savjeta ministara lakše su dolazili do dodatnog novca bez obzira na kvalitet njihovih budžetskih zahtjeva - naveli su revizori.

Naglasili su da budžetski korisnici izuzetno rijetko predlažu uštede kojim bi smanjili ukupan budžetski zahtjev, te da su budžetski zahtjevi u prosjeku 20 odsto veći od iznosa raspoloživog novca.

- Dugogodišnja praksa ovakvog odobravanja budžeta dovela je do situacije da BiH ima najneefikasniju javnu upravu u Evropi koja nije u stanju da efikasno odgovori na zahtjeve njenih građana - zaključuju revizori.

U Ministarstvu finansija i trezora i drugim institucijama sa čijim su predstavnicima revizori razgovarali nisu mogli da se sjete da je u posljednjih pet godina bilo slučajeva da je neki rukovodilac smijenjen zbog loših rezultata rada, da je neki program redukovan ili ukinut i da je kao posljedica toga izvršena izmjena organizacije, preraspodjela ili otpuštanje odgovornih. Revizori su istakli da još nije zaživjelo ni ocjenjivanje rukovodećih državnih službenika jer Savjet ministara nikada nije imenovao komisiju koja bi radila taj posao.

U Ministarstvu finansija i trezora rekli su da su sačinili akcioni plan na osnovu preporuka i nalaza revizora kako bi otklonili uočene nedostatke.

Član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamenta BiH Dušanka Majkić kaže da bi Parlament trebalo sve da prati i ukazuje na propuste, ali da nema dovoljno informacija i ne može uticati na procese u vezi sa budžetom.

- BiH je u grupi zemalja u kojoj se budžet i planira i troši bez ikakve veze sa planovima rada institucija i zbog svega toga niko ne snosi odgovornost - rekla je Majkićeva.

Preporuke revizora

- Savjet ministara treba da obezbijedi da u procesu pripreme budžeta bude povećan nivo korišćenja informacija o rezultatima rada institucija s konačnim ciljem da to postane primarni kriterijum za donošenje odluka o budžetu

- Institucije BiH trebalo bi da obezbijede potpunu usaglašenost svih svojih planova i izvještaja

- Parlament i Savjet ministara BiH trebalo bi da razmotre način razvoja i uspostavljanja politički vođenog procesa preispitivanja budžetskih izdataka