Jedino u čemu su se nove vlasti pokazale kao efikasne je usvajanje nedemokratskih zakona koji ograničavaju mogućnost javnosti da participira u demokratskim procesima poput novog zakona o slobodnom pristupu informacijama na nivou BiH.

 

Manje-više sve kritike koje je EU iznijela u prošlom izvještaju o napretku i dalje su ostale neispunjene. Primjera radi, izvještaji o napretku iz godine u godinu puni su rečenica da Parlamentarna skupština BiH i Savjet ministara BiH nisu usvojili čitav niz važnih zakona.

 

U prošlom izvještaju, koji se odnosio na 2022. godinu, navedeno je više od 30 konkretnih obaveza koje državne institucije nisu ispunile, a za one koje su ispunjene u entitetima kaže se da nisu usklađene s propisima na nivou države.

 

"Nedostatak zakonodavne inicijative iz Savjeta ministara BiH rezultirao je vrlo slabim legislativnim radom uprkos značajnom kašnjenju. Parlament je usvojio samo Zakon o carinskim prekršajima u maju 2022. po hitnoj proceduri i Zakon o zaštiti prava o suđenju u razumnom trajanju na Sudu BiH, kao i amandmane na Zakon o javnim nabavkama", istakli su oni.

 

Prošle godine parlament nije usvojio paket integriteta za izborni proces, nije implementirao odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", odbio je paket integriteta za Visoki sudski i tužilački savjet BiH, kao i zakon o sukobu interesa.

 

Ivana Korajlić, direktorica Kancelarije "Transparencyja" u BiH, kaže za "Nezavisne novine" da je njena organizacija nedavno objavila izvještaj o provođenju pojedinačnih prioriteta EU i specifičnim zakonima koji su vezani za tu oblast.

 

"Zapravo po svim koracima koje smo vidjeli u zadnjih nekoliko mjeseci i od strane Vijeća ministara BiH i od strane Parlamentarne skušptine ne vidimo nikakvu razliku u provođenju ključnih reformi koje se tiču pravosuđa, borbe protiv korupcije i slično", kaže ona.

 

Primjera radi, na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH, kako kaže, skinuti su s dnevnog reda zakon o sukobu interesa i zakon o sudovima, koji su pripremljeni još i ranije i koji su prošli javne konsultacije i sve korake u proceduri.

 

"Koliko mi je poznato, još uvijek u prvom čitanju nisu usvojili ni zakon o izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, a ovamo se s druge strane predlažu zakoni koji su lošiji od dosadašnjih poput zakona o pristupu informacijama", kaže ona.

 

Dalje, kako ističe, razvodnjavaju se i odredbe iz Zakona o VSTS koje su koliko-toliko bile adekvatne, čime i one gube smisao.

 

"Sve je to manje-više samo priča o tome da će nova vlast nešto više da radi, a po svim koracima vidimo da različita uslovljavanja unutar koalicije dovode do toga da ti stranački i međustranački interesi imaju prednost u odnosu na sprovođenje reformi", kaže ona.

 

Tanja Topić, banjalučka analitičarka, za "Nezavisne novine" kaže da i nove vlasti pokazuju veliki raskorak između riječi i djela kada je riječ o reformskom putu EU.

 

"Dio političke elite ispoljava otvoreno evroskepticizam, dok drugi dio nudi lažni optimizam. Pri tome niti jedni niti drugi ne rade reforme, to je zahtjevno, traži veliki angažman, a ne demagogiju i floskule", kaže ona.

 

Kako ističe, često i evropski zvaničnici šalju protivječne i zbunjujuće poruke.

 

"Oni često odustanu od zahtjeva na kojima smo godinama polomili zube da im u tom određenom geopolitičkom trenutku postaju nebitni. Novi saziv je reformski koliko i svi prethodni. Dakle, sve je to traljavo jer prioritet ovdašnjim vođama nije uređena pravna država, već izobilje, prečice, kršenje zakona i država po mjeri političkih partija", zaključila je Topićeva.