Prvi na udaru biće skretničari čija radna mjesta se zbog modernizacije ukidaju. Uprava i sindikati tragaju za rješenjima, jer po svemu sudeći taj broj viška radnika neće biti i konačan.

Novom sistematizacijom u Željeznicama Srpske predviđena su 2.833 radnika. Trenutni višak od oko 300 zaposlenih rješavaće se, kažu u upravi, penzionisanjem, prekvalifikacijom, usklađivanjem zakona za beneficirana radna mjesta i otpremninama. Ipak, neka radna mjesta biće ukinuta, a prvi u redu za otpuštanje biće skretničari i njihovi nadzornici. Završetkom projekta signalizacije sredinom naredne godine oni više neće imati šta da rade.

Generalni direktor Željeznica Dragan Savanović rekao je da se nastavlja proces restrukturisanja Željeznica u saradnji sa Svjetskom bankom koji podrazumijeva i restrukturisanje obaveza, reorganizaciju preduzeća, te sistematizaciju radnih mjesta.

U sindikatima ne bježe ni od jednog rješenja. Kažu ako bi se penzionisali po ugledu na policiju problem trenutnog viška bio bi riješen, jer više od 300 radnika na Željeznici ima staž sa beneficijom, ali nemaju godine starosti. Za skretničare, kažu, postoje i druga rješenja.

- Mislim da se njima mogu naći poslovi u okviru saobraćaja druge vrste, da ne moraju biti skretničari - kaže Nedislav Kuzmić iz Sindikata Željeznica.

Oko 300 željezničara viška, međutim, nije konačna cifra prekobrojno zaposlenih. Preporuke Svjetske banke su da do 2022. ŽRS broj radnika svedu na 1.500. Čekajući rezove zaposleni čekaju i kolektivni ugovor. Pregovori sa sindikatima su zapeli, ako se ne dogovore uprava će donijeti pravilnik o radu.

- Za nas bi bilo bolje da se dogovore oko kolektivnog ugovora. Međutim, oko nekih stvari poput ukidanja pojedinih prava radnika, došlo je do određenih nesporazuma - kaže Kuzmić.

Reorganizacija preduzeća i sistematizacija radnih mjesta u Željeznicama Srpske, godinama je u prvom planu. Za to vrijeme gubici rastu. Za devet mjeseci gubitak je oko 12 miliona KM, a među razlozima za pet miliona veći gubitak nego lani, uprava navodi pad prevoza najvećih korisnika usluga Željeznica i nemogućnost uticaja na fiksne troškove.