Po prvi put, pri dodjeli državnog zemljišta mladim poljoprivrednicima vrednovaće se ne samo mehanizacija i stočni fond, već i broj djece u porodici. Cilj je jednostavan: spojiti agrarnu i demografsku politiku i dati mladim porodicama razlog da ostanu na selu.

„Po prvi put u Republici Srpskoj, a i u svijetu, kombinuju se mehanizmi generacijske obnove u poljoprivredi i demografske obnove sela u jedinstven proces“, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Time se šalje jasna poruka: vrijednost porodice i života na selu postaje mjerljiva i institucionalno prepoznata.

Poziv mladim poljoprivrednicima

Ministarstvo je u okviru definisanja nove podsticajne mjere uputilo poziv mladim poljoprivrednicima do 40 godina sa područja 19 gradova i opština, među kojima su Gradiška, Srbac, Šipovo, Bijeljina, Kozarska Dubica, Sokolac, Prnjavor, Nevesinje, Šamac, Rogatica, Trebinje, Modriča, Brod, Derventa, Prijedor, Laktaši, Rudo i Berkovići. Pozvani su da iskažu interesovanje za uzimanje u zakup i krčenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike.

Zakup se izdaje na period od 8 do 12 godina, dok zemljište namijenjeno voćarstvu može biti dato u zakup i do 25 godina. To mladim proizvođačima pruža sigurnost i prostor za dugoročno planiranje.

Porodice na selu: Primjeri koji inspirišu

Nemanja Brkić iz Srpca, otac četvoro djece, vodi gazdinstvo na kojem, kako kaže, radi „sve i svašta“: uzgaja kupus, piliće, proizvodi jaja, tovi svinje, pravi sir... I nada se da će upravo kroz ovu mjeru doći do državnog zemljišta.

„Ova mjera je jako bitna. Dodjela raspoloživog zemljišta mladim ljudima znači mnogo. Meni kao mladom poljoprivredniku i prvom nosiocu priznanja ‘Zlatno Klasje’ Republike Srpske, ovo omogućava da proširim proizvodnju, smanjim troškove zakupa privatnog zemljišta, koje je po hektaru četiri do pet puta skuplje od državnog, i obezbijedim dovoljno obradive zemlje za stočnu hranu. Kao višečlana porodica, očekujemo da ćemo i djecu uključiti u posao i zadržati ih u našoj prelijepoj Republici Srpskoj“, rekao je Brkić za MONDO.

Ovo mu je drugi pokušaj, jer prethodne godine nije prošao zbog nedostatka mehanizacije. Ove godine nada se drugačijem ishodu.

Interesovanje je iskazao i Vojo Pejić iz Obudovca, otac četvoro djece, koji se bavi uzgojem krmača i sjetvom žitarica. Na sastanku koji je u njegovom mjestu organizovala Mreža mladih agropreduzetnika (MMA),kaže da je prvi put odlučio da konkuriše za državno zemljište jer mu je to jedina realna šansa da proširi proizvodnju.

„Boduje se broj djece i to nama mladim poljoprivrednicima mnogo znači. Bavim se uzgojem svinja, imam oko 30 krmača, sijem kukuruz, pšenicu i ječam. Zakup privatnih parcela je izuzetno skup i jedva se sastavlja kraj s krajem. Ako se zemljište očisti i pripremi, to bi nam uštedjelo i novac i vrijeme. Loša godina je iza nas, kao i nekoliko prethodnih, pa bi nam ova mjera mnogo značila“, rekao je Pejić.

Izazovi života na selu

Prema informacijama koje je za MONDO dostavio Petar Nikolić, osnivač MMA i rukovodilac Centra izvrsnosti u poljoprivredi Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, na adresu Ministarstva stiglo je oko 130 popunjenih obrazaca tokom trajanja poziva. Ipak, taj broj ne odražava stvarnu zainteresovanost, jer su mnogi mladi poljoprivrednici za poziv saznali tek na naknadno organizovanim sastancima.

„Uprkos naporima kroz društvene mreže i medije, samo direktni pozivi dopiru do ljudi“, navode iz organizacije za MONDO.

Nikolić ističe da je mladima, pored zemljišta, ključna i edukacija, savjetodavna podrška i analiza zemljišta, što će biti obezbijeđeno uključivanjem Poljoprivrednog fakulteta i partnera poput MMA – Golić trejd.

Mladi poljoprivrednici navode i druge probleme: manjak dostupnog zemljišta, nedostatak početnog kapitala, neuređeno tržište i nesigurne otkupne cijene. Za razliku od Federacije BiH, gdje mladi mogu dobiti grantove i do 50.000 KM ili Brčkog, gdje se dodjeljuju grantovi od 20.000 KM, RS još uvijek nema sličnu sistemsku početnu podršku.

Zemlja koja vraća smisao

Zemljišta koja će se dati u zakup često su godinama bila neobrađivana. Ministarstvo planira da kroz podsticaje pomogne mladima koji odluče da ih privedu kulturi, uz stručnu podršku Poljoprivrednog fakulteta i agrarnih apoteka za analize tla i preporuke melioracije.

Ovakav pristup otvara prostor i za razvoj organske proizvodnje. Zemljište koje godinama nije korišteno može odmah dobiti status „čiste“ zemlje, bez perioda konverzije, što je velika prednost za proizvođače zdrave hrane.

Između sela i grada: Pitanje izbora i opstanka

Ostati na selu danas znači suočiti se sa brojnim preprekama: lošim putevima, slabim internetom i signalom, nedostatkom škola, vrtića i zdravstvene zaštite. Ali znači i živjeti slobodnije, u skladu s prirodom i vlastitim radom.

Mnogi mladi u Republici Srpskoj kažu da bi rado ostali na selu kada bi imali sigurnost: zemljište, stabilne cijene proizvoda i osjećaj da ih sistem vidi. Ako ova mjera zaživi, mogla bi označiti prekretnicu u odnosu države prema selu. U zemlji u kojoj se često govori o odlascima i praznim kućama, svaka nova porodica koja započne život na zapuštenom imanju znači mnogo više od jedne oranice, znači nadu da selo nije prošlost, nego budućnost.