Najveći ne bi bili to što jesu da širom otvorenih očiju ne idu u susret novim izazovima. Tako je, kako otkriva njen direktor Milan Radović, “Nova banka” Banjaluka zainteresovana za već izvjesnu privatizaciju “Komercijalne banke” Banjaluka.

“Komercijalna banka ima dobro razvijenu mrežu poslovnica, spada u male banke, nema puno rizičnih plasmana, te bi za kupovinu banke mogao da postoji interes akcionara, jer bi se spajanjem kapitala ove dvije banke mogla dobiti aktiva od 2,5 milijardi KM, a uz niži nivo operativnih troškova čime bi se optimizirala mreža a i snizili ostali troškovi”, kaže Radović.

„Na taj način bismo realno mogli izbacivati i do 30 mil. KM neto dobiti što je više nego dovoljno za jačanje kapitalne baze, uz isplatu 50% dividende prinos na kapital bi bio 15%, što je jedan od najboljih pokazatelja na tržištu”, ističe direktor “Nove banke”.

Trenutno Nova banka ima prinos na kapital 12% i on je izuzetno dobar pokazatelj sa nivom NPL od 7,5 % (krediti koji kasne preko 90 dana u plaćanju obaveza prema banci) što je dvostruko manje nego prosjek tržišta BiH koji iznosi 14,3%.

Radović očekuje da će naredne godine doći do značajne promjene u vlasništvu nad kapitalom još nekih banaka u Republici Srpskoj u kojoj će „Nova banka“ imati lidersku ulogu.

„“Nova banka“ će poslovnu 2015. godinu završiti sa neto dobiti između 11 i 12 miliona maraka, što je na nivou prošlogodišnjeg. Dok je, kako je meni poznato, dobit „Komercijalne banke“ za prošlu godinu iznosila oko 25.500 maraka i njom su pokrivene obavezne rezerve“, kaže Radović.

„Komercijalna banka“ a.d. Banjaluka počela je sa radom 26. septembra 2006. U akcionarskom kapitalu banke od 60 miliona KM većinski akcionar, sa učešćem od 99,9 odsto, je „Komercijalna banka“ a.d. Beograd, jedna od vodećih banaka u Srbiji.

U 2015. „Komercijalna banka“ Banjaluka ispunila je zacrtane ciljeve, kaže direktor Srđan Šuput.

„Iako je ova godina generalno za banke bila teška, jer je bankarski sektor bio prelikvidan, bilo je malo plasmana u realni sektor. Uglavnom, plasmani u privredi su bili plasmani državi, preko hartija od vrijednosti, obveznica, trezorskih zapisa, odnosno neka direktna zaduženja Vlade, fondova koji su pri Vladi. Tako da nijedna banka ne može biti zadovoljna, jer nije ostvarila zacrtane ciljeve u tom segmentu. Ali imamo rast kredita sa stanovništvom i za stambene kredite. Takođe, imamo rast depozita stanovništva. „Komercijalna banka“ u Srbiji, naša banka majka, ima najveću štednju građana i ona iznosi više od 1,6 milijardi evra. Tako da je naše poslovanje stabilno, iako poslujemo u okruženju Republike Srpske, gdje smo na kraju 2014. imali zatvaranje jedne banke, pa u 2015. prinudnu upravu u još jednoj, i gdje je već upitno povjerenje građana i privrede u bankarski sektor. Gledajući iz te perspektive, onda moramo biti zadovoljni“, kaže Šuput.

Finansijski krvotok je preslab za 25 banaka!

Prema ocjeni direktora „Komercijalne banke“ Banjaluka, Srđana Šuputa, stanje u bankarskom sektoru u BiH će i dalje biti turbulentno:

„Imali smo određene probleme u dvije banke u Republici Srpskoj, a sigurno i u FBiH postoje manje banke s nekim problemima. BiH je sa 25 banaka prezasićena, ovo tržište ne može da ih nosi toliko. Zato i očekujem dalje ukrupnjavanje bankarskog sektora, kao i probleme za male banke koje nemaju jake akcionare iza sebe, ali i dalje prelikvidan bankarski sektor. Takođe, očekujem i smanjenje kamatnih stopa i na depozite i na kredite“.