Međutim, 51 notaru u RS nisu zasmetali poslovi sudova koje je Ministarstvo u nadležnost dalo upravo njima, a koji su im povećali prihode u kancelarijama.

Prema prošlog ljeta usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o notarima RS,  broj pomoćnika određuje ministar, a prema broju sačinjenih notarskih isprava tokom godine. Tako na 1.000 isprava u jednoj notarskoj kancelariji mora se imenovati po jedan pomoćnik.

Ipak, notari ne odustaju pa predsjednik Notarske komore RS Slada Ivelić najavljuje da će, u slučaju da Ustavni sud kaže da je Zakon u skladu sa Ustavom, ponovo na pregovore u Ministarstvo pravde.

„U pitanju je privatna imovina. Notarska služba je javna i notari je obavljaju kao nosioci te službe svojim privatnim sredstvima. Po mišljenju Notarske komore RS i Skupštine notara, nije bilo mjesta za donošenje takve vrste odredbe u Zakonu, ali Ustavni sud će dati konačnu ocjenu. Ukoliko bude odlučeno da je Zakon u skladu sa Ustavom RS, ponovo ćemo razgovarati s predstavnicima Ministarstva pravde RS. Moramo voditi računa da li neko i fizički ima mjesta da primi sedam, pet ili tri pomoćnika. Razgovorom ćemo riješiti probleme“, kaže Iveli za CAPITAL.

U Ministarstvu pravde RS ističu da su konkurs 17. novembra prošle godine raspisali kako bi na vrijeme ispoštovali propisanu obavezu.

„Ustavni sud RS obavijestio nas je da je Notarska komora RS podnijela prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih članova Zakona o notarima i Pravilnika o izboru notarskih pomoćnika. Postupak izbora notarskih pomoćnika biće nastavljen nakon odluka Ustavnog suda RS“, navela je za CAPITAL pomoćnik ministra pravde RS Jelena Vukadinović.

Notare uplašio ključ u bravi

Notari, kako je CAPITAL ranije pisao, tvrde da bi mnogi među njima, ako ovakva praksa zaživi, mogli da stave ključ u bravu. Pravdaju se da nemaju tolike prihode te da bi po posao bilo pogubno da izdvajaju novac za nove plate.

Banjalučki notar Stevo Baštinac, koji prema konkursu mora da zaposli jednog pomoćnika, za CAPITAL je tada kazao da većina notara u kancelarijama već ima zaposlene radnike.

„Već imam dva pomoćnika u kancelariji. Imamo apsurdnu situaciju u Derventi gdje notar mora da primi sedam pomoćnika po broju predmeta, a čovjek uglavnom radi ovjere. Ovo bi bilo ogromno finansijsko opterećenje. Može samo zatvoriti kancelariju“, istakao je Baštinac.

Upravo jedini derventski notar Branko Đurić, koji je i rekorder po broju pomoćnika koje mora da zaposli, nije bio raspoložen za razgovor, ali je istakao da je „svima sve jasno kada pogledaju konkurs“. Iako je resorno ministarstvo odredilo da mora da ima sedam pomoćnika zbog 7.000 notarskih isprava godišnje, kaže da dosad nije imao potrebu da ih angažuje.

Takođe, notari su istakli da bi novo zapošljavanjem moglo da znači i otkaze pravnika koji godinama rade u notarskim kancelarijama, međutim, Vukadinović ističe da svi oni moraju da se zovu notarskim pomoćnicima, što znači da će oni koji već rade u kancelarijama steći ovo zvanje.

„Ne radi se o otpuštanju ljudi, već će oni koji već rade imati pravni status koji moraju da imaju s obzirom na ozbiljnost, težinu i odgovornost poslova koje obavljaju“, zaključila je.

Praktično, ovo znači da će nove zakonske izmjene „natjerati“ notare u RS da zaposlenim pomoćnicima odrede i platu koja im sljeduje.

„Ista ne može biti niža od plate višeg stručnog saradnika zaposlenog u organima državne uprave“, stoji u novom Zakonu.

Prema podacima Poreske uprave RS, najveća zarada jednog od notara u 2016. godini iznosila je čak 361.258 maraka. Notar je, dakle, prosječno mjesečno zarađivao 30.100 KM.

Odmah iza ove zarade slijede i godišnja notarska inkasiranja teška 246.057, 245.372 i 214.781 KM.