Poljoprivrednici početkom marta obično kreću sa sjetvom i sadnjom povrća, a ove godine prinuđeni su da radove do daljeg odgode, jer je zemlja natopljena vodom.

Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo kaže da je početak sadnje luka, krompira, paprike i paradajza pod velikim upitnikom.

- Pitanje je da li ćemo moći u njive i za sedam dana. Što kasnije budemo sadili povrće, to su neizvjesniji i rod i cijena - rekao je Mastalo.

Poljoprivrednik iz Lijevča polja Duško Banjac kaže da su ratari u ovom kraju pripremili rasad za iznošenje na njive i sjemenski krompir, ali da će morati sačekati jer su parcele prekrivene blatom.

- Već smo trebali početi sa sadnjom luka, krompira i rasade, ali nas je ova kiša prekinula i pitanje je sada kad će sjetva početi jer su njive pune vode i blata - rekao je Banjac i dodao da je dosta njiva uz rijeku Savu poplavljeno.

Ništa bolja situacija nije ni na području Gradiške. Poljoprivrednik Boro Topolović iz mjesta Karajzovci u Gradišci, koji planira da zasadi krompir na pet hektara i kupus na površini od jednog hektara, kaže da će se zemlja teško isušiti nakon obilnih padavina.

- Meteorolozi najavljuju kišu tokom cijelog mjeseca, a dočekamo li sa sjetvom april, pitanje je i koliko ćemo posijati i hoćemo li imati šta da uberemo - rekao je Topolović.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković ističe da i u Posavini ima poplavljenih parcela u dolini rijeke Bosne.

- Nadam se da neće doći do većih poplava koje bi nanijele štetu ratarima. Za početak sjetve kukuruza još ima vremena, pa će do tada valjda i vremenske prilike da se poprave - rekao je Marinković.

Godinama unazad kukuruz je najzastupljenija kultura u proljećnoj sjetvi, a nešto manje sjetvenih površina zauzimaju zob i uljarice.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da će Vlada ove sedmice razmatrati informaciju u vezi sa proljećnom sjetvom, nakon čega će biti poznato koliko hektara obradivih površina će biti zasijano.

Ozime kulture

Stojan Marinković kaže da se jesenas zbog nepovoljnih uslova u nekim krajevima kasnilo sa sjetvom pšenice, te da je dosta parcela ostalo nezasijano.

- Ratari koji su kasno zasijali pšenicu i nisu stigli na vrijeme preduzeti sve potrebne agrotehničke mjere kažu da će parcele koje nisu u dobrom stanju preorati i zasijati ili kukuruzom ili sojom - rekao je Marinković i dodao da se usjevi pšenice koji su zasijani u optimalnom vremenskom roku drže veoma dobro.