Ukoliko se provozate do semberskog sela Balatun i skrenete u zaselak Salaš, primijetićete neobičan prizor. U dvorištu penzionisanog policajca Ranka Blagojevića, tik uz porodičnu kuću, nalazi se njemački bunker površine 900 metara kvadratnih.
Njegova gradnja počela je u toku Drugog svjetskog rata, 1941. godine i trajala je do 1944, a u njemu je boravila satnija NDH, priča Blagojević za InfoBijeljinu.
- Tu je boravilo stotinak vojnika, bili su na ovom mjestu oko tri godine, a onda se razišli kada je već bilo jasno da gube rat. Svi su mogli slobodno da odu na svoju stranu, a sjećam se kao dijete da je kasnijih godina dolazio čovjek koji je bio satnik i da je pričao da živi u Sloveniji. Pominjao je da je negdje oko bunkera zakopana cijela stolarska radionica, koju nisu mogli da ponesu kada su odlazili – prisjeća se Ranko.
Ovaj bunker nosi naziv Karaula. Ima pet prostorija u podrumu, u kojima su ljeti čuvane zalihe hrane, kao i veći broj soba i hodnika u dijelu kojem se pristupa vanjskim stepenicama. Šljunak i pijesak za izgradnju dovoženi su iz okoline, a armatura i drugi materijal iz Njemačke i tadašnje NDH.
- Postoje dva ulaza, glavni sa zapadne strane i drugi sa sjeveroistočne. Ono što se odmah zapaža jeste kvalitet gradnje. Zidovi su široki 60 centimetara, sve je urađeno od čistog betona, iako tada nije postojala miješalica, niti drugi savremeni alat. Ipak, to je samo jedna istorijska uspomena koja nas podsjeća na teška i neizvjesna vremena – kaže Blagojević.
Međutim, objekat starog bunkera u nekoliko navrata je i te kako dobro došao Blagojevićima. Za vrijeme velike poplave 2014. godine u njega su sklonili stoku, stočnu hranu i druge stvari koje su morali da zaštite.
- Nikada voda nije prodrla u njega, otkako je izgrađen, a u vrijeme poplava nekoliko puta nas je spasio. Znači da je projekat urađen besprijekorno i da se dobro pazilo na blizinu rijeka Drine i Save. Osim ovog, u Balatunu se nalazi još jedan manji bunker, u zaseoku Panjik, ali je trenutno zarastao u travu i drveće, teško mu je prići. Jedan je postojao na Rači, gdje je izgrađen spomenik palim borcima, ali je porušen. Ko zna, možda je tom linijom bunkera trebalo da bude granica nakon 1945. godine, ali ostaje samo da se nagađa – ističe Blagojević.
On dodaje da se, osim novinarskih ekipa, niko od istoričara ili ustanova koje se bave kulturno-istorijskim nasljeđem nije zanimao za građevinu u njegovom dvorištu.
Nezavisna Država Hrvatska je tokom Drugog svjetskog rata u Semberiji izgradila sistem od šest bunkera. Prvi je bio u Rači, a bunkeri u Salašu, Panjiku, Popovima, Amajlijama i prema Janji, i danas se nalaze na semberskim njivama i nijemo svjedoče o prošlim vremenima i događajima.