Tokom poslednjih godina veliki broj naučnika došao je do saznanja da su mikroorganazimi pristuni u crevnoj flori, poznati kao mikrobiomi, važni za ljudsko zdravlje. Oni utiču na našu težinu, mentalno zdravlje, na to da li ćemo razviti autoimune bolesti i dijabetes tipa 1, i kako ćemo reagovati na strah. Najnovija studija objavljena u Žurnalu za imunologiju (The Journal of Immunology) pronašla je vezu između stomačnih mikrobioma i neurorazvojnog stanja po imenu autizam. Otkriće koje je šokiralo naučnike je da naši mikrobiomi ne određuju da li ćemo postati autistični, već mikrobiomi naše majke.

“Mikrobiomi mogu oblikovati razvoj mozga na više načina”, rekao je Džon Lukens, istraživač i doktorant Univerziteta u Virdžiniji u svojoj izjavi. “Mikrobiomi zaista igraju važnu ulogu u određivanju toga kako će imuni sistem novorođenčeta reagovati na infekciju, povredu ili stres”, dodaje Lukens. Supstanca koja igra ključnu ulogu u razvoju autizma je molekul po imenu “interleukin-17a” ili “IL-17a” kojeg proizvodi naš imuni sistem i koji utuče na razvoj mozga još u materici.     

Kako bi testirali hipotezu da ovaj molekul zaista izaziva autizam naučnici su sproveli eksperiment na dva laboratorijska miša ženskog pola. Jedan od njih je u stomaku imao mikrofloru koja je bila podložna upali koju izaziva pomenti molekul, dok drugi miš to nije imao.

Kada je molekul “IL-17a” blokiran na vještački način (čime je spriječena upala) novorođenčad oba miša rođena su sa neuro-tipičim ponašanjima. Dalji rast i razvoj mladunaca prvog miša, koji nije podlegao daljim intervencijama od strane naučnika, pokazao je očigledne znake autizma koji su uticali na društveno i ostala ponašanja mladunčadi.    

Ovo su preliminarne studije koje se ne mogu u potpunosti preslikati na ljudsku vrstu, ali u svakom slučaju mogu služiti kao početni materijal za dalja istraživanja autizma. Ono što se sa sigurnošću može tvrditi je da zdravlje majčinog stomaka je svakako jedan od činilaca u razvoju bolesti poput autizma.