Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić poručio je danas prilikom odavanja pošte stradalima u Jajincima za vrijeme Drugog svjetskog rata, da Srbija insistira na miru i saradnji u regionu i svijetu i apelovao na političke činioce da svađe ostave iza sebe.
Nikolić je istakao i da Srbija želi da bude punopravni član EU, ali da nikada neće priznati nezavisnost Kosova i Metohije.
"Apelujemo na sve političke činioce da svađe i istoriju ostave iza nas i da se okrenemo saradnji", rekao je Nikolić, dodajući da se Srbija bori za pravo da sama bira prijatelje, kao i protiv jasno iskazane namjere da ponovo bude uvučena u sukob u regionu.
Predsjednik udruženja logoraša "Jasenovac" Milinko Čekić podsjetio je na zarobljene Srbe iz potkozarskih sela 1942. godine, njih oko 78.000, od kojih je preko 10.000 dovezeno u logor na staro beogradsko sajmište, a više hiljada ih je stradalo na prinudnom radu u borskom i drugim rudnicima.
On je ukazao i na stradanje oko 5.000 logoraša avgusta 1942. godine koji su iz Zemuna u 79 stočnih vagona voženi u Jasenovac.
Prema njegovim riječima, 60 odsto onih koji su se tada nalazili u vagonima poslije višednevne vožnje bez hrane i vode umrlo je, a preživjeli su zvjerski ubijeni.
Ćekić je podsjetio i na druga stradanja Kozarčana tokom Drugog svjetskog rata i podvukao da se ti zločini ne smiju zaboraviti, niti se o njima smije ćutati kao što je to bio slučaj tokom postojanja SFRJ.
Pojedini podaci govore da je za vrijeme NDH 20.000 srpske djece prošlo kroz logor u Staroj Gradišci uzrasta do sedam godina.
Državna komemorativna svečanost posvećena očuvanju sjećanja na ubijene na stratištu u Jajincima kod Beograda počela je odavanjem pošte stradalima u Drugom svjetskom ratu, a predsjednik Nikolić položio je vijenac na spomen-obilježje.
Poštu stradalim u Jajincima odali su i predstavnici diplomatskog kora, udruženja građana, a u ime Vlade Srbije vijenac je položio ministar rada, zapošljavanja, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin.
U Jajincima su njemačke snage ubile skoro 80.000 ljudi od 1941. do 1943. godine od kojih su mnogi bili zatočenici beogradskog logora Banjica.