Ovo proističe kao generalna ocjena nedavno deklasifikovanih izvještaja NATO alijanse, koje je Havijer Solana kao generalni sekretar NATO-a slao Butrosu Galiju, generalnom sekretaru UN-a, tokom implementacije mandata.Ipak, zanimljivo je da su sve pobrojane incidente u dokumentima izazvale ili bošnjačke ili hrvatske formacije. Tako je, na primjer, naveden primjer pljačkanja, uništavanja i paljenja srpskih kuća u Sarajevu, zbog čega je morao intervenisati i IFOR.

"Iako je postepena tranzicija dijelova Sarajeva dodijeljena FBiH završena 90 dana nakon potpisivanja Dejtona, pljačkanje, paljevine i prebijanje izvor su velike zabrinutosti i mogli bi izazvati ozbiljne posljedice u drugim područjima. IFOR tijesno sarađuje s OHR-om, IPTF-om, federalnom policijom i lokalnim vođama kako bi se održao red i mir u tim područjima", naveo je Solana.

U drugom izvještaju pomenuta su kidnapovanja ljudi u Sarajevu i stalne konfrontacije u Mostaru koje su riješene intervencijom IFOR-a. I u četvrtom izvještaju iz februara 1996. takođe se govori o nasilju nad srpskim povratnicima. U 12. izvještaju od 22. novembra navode se sukobi u Stocu i Mostaru, kao i u području Maglaja, a istaknuto je da su kuće paljene i rušene buldožerima.

"Najozbiljniji incident desio se 11. novembra kada je nekoliko stotina Bošnjaka, od kojih su mnogi bili naoružani, prešlo liniju razgraničenja kod Čelića južno od Brčkog i zauzelo selo Gajevi na srpskoj strani. Srbi su dali ultimatum da napuste područje. Dvanaestog je došlo do razmjene vatre, što je rezultiralo jednim mrtvim i više ranjenih", naveo je Solana.

Dodao je da je IFOR uspio smiriti situaciju.

"Postoje jasni dokazi da su Bošnjaci bili naoružani i da su umiješani bili i pripadnici Armije BiH", istaknuto je, uz napomenu da je nakon incidenta IFOR zaplijenio 4.000 komada oružja od Bošnjaka i manju količinu oružja iz srpske policijske stanice u Koraju.

U 11. izvještaju od 24. oktobra istaknuto je da je u Jušićima, kod Zvornika, u zoni razdvajanja došlo do sukoba između lokalnih Srba i naoružanih bošnjačkih izbjeglica s namjerom da se nasele u svoje bivše domove.

Mostar i netrpeljivost između Bošnjaka i Hrvata često je pomenuta u izvještajima, a u posljednjem, 13. izvještaju od 23. decembra opisan je jedan od tih incidenata:

"Došlo je do povećanih tenzija u Mostaru, gdje su Hrvati, uglavnom organizovani kroz kriminalne klanove, ali i dijelove vojske bosanskih Hrvata, istjerivali Bošnjake iz njihovih domova", napisao je Solana.

Sa Srbima je IFOR, kako je navedeno, najviše problema imao u vezi sa sakrivanjem oružja i vojnih skladišta.

Solana je u 9. izvještaju od 22. avgusta istakao da je Vojska RS zabranila pristup svojoj bazi u Han Pijesku, te da je situacija riješena tek kad je IFOR zaprijetio mjerama. U narednom, desetom izvještaju, istaknuto je da je pronađeno čak 16 srpskih ilegalnih stovarišta oružja sa oko 3.000 tona municije.

Sa Srbima je problema bilo i u vezi s hapšenjem optuženih za ratne zločine i prebacivanjem u Hag, o čemu Solana opširno i detaljno izvještava.

Puno problema bilo je s mudžahedinskim formacijama, iako ih Solana ni u jednom izvještaju nije tako nazvao. Obično je upotrebljavao termine "strani borci" i "ekstremisti", mada je iz konteksta jasno da se radi o muslimanima.

U jednom slučaju, krajem 1995. godine, privedeno je 11 naoružanih pripadnika ilegalnih formacija.

"Trojica od njih bili su strani državljani, a s obzirom na to da je jedan imao diplomatski pasoš, odmah je pušten. Ostala desetorica predati su bosanskom ministarstvu unutrašnjih poslova (federalnom), a dvojica stranaca su nakon toga pušteni i, prema našim informacijama, napustili su zemlju", piše Solana.

Opet o susretu Holbruk - Karadžić

U osmom izvještaju od 25. jula, Havijer Solana, generalni sekretar NATO-a, Butrosu Galiju, prvom čovjeku UN-a, potvrđuje da je došlo do susreta Ričarda Holbruka, američkog pregovarača, i Radovana Karadžića, predsjednika RS, koji je već tada bio tražen zbog ratnih zločina.

"Od velikog je značaja da je Ričard Holbruk prošle sedmice uspio izdejstvovati trenutno i trajno povlačenje Karadžića iz politike. To znači uklanjanje značajne prepreke održavanju slobodnih i poštenih izbora", piše.

Podsjećamo, u seriji tekstova o dokumentima CIA koje smo objavili 2013. takođe je pomenut susret Holbruka s Karadžićem u svjedočenju Džona Ganona, zamjenika direktora CIA, pred Odborom za bezbjednost američkog Kongresa 23. jula 1996. godine.

Karadžić je nakon prebacivanja u Haški tribunal tvrdio ne samo da je došlo do susreta, već da mu je Holbruk obećao imunitet od kaznenog progona za ratne zločine ako se povuče iz politike. Za te tvrdnje nisu pronađeni dokazi.