Ipak, statistički podaci pokazuju da je vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u junu iznosila 1,7 miliona KM, što u poređenju sa istim mjesecom prošle godine predstavlja povećanje od tri odsto.

Republički zavod za statistiku Repubike Srpske svaki mjesec obračunava ove podatke, a trgovci kažu da im nije jasno kako, jer ni oni tačno ne znaju koliko se robe proda.

- Nemoguće je uraditi takve statističke podatke, jer ni ja ne znam koliko, na primjer, paprika prodam, a koliko ih bacim svaki dan, jer je voće i povrće jako kvarljiva roba. Pogotovo ljeti i zimi, tad je najteže raditi sa robom i pratiti koliko je prodano, jer se mnogo robe svaki dan baci – priča Zora Janjetović, koja voće i provrće već godinama prodaje na banjalučkoj tržnici.

Nikome ne polažu račune, kaže Zora, jedino što su obavezni jeste da sa vlasnicima štanda potpišu ugovore i uredno plaćaju kiriju od 190 KM svaki mjesec i svaki dan 3,5 KM, što je oko 300 KM mjesečno.

- Ugovor je jedino što moramo potpisati, a to koliko ćemo robe prodati, a koliko ćemo baciti, njih ne interesuje. To je samo naša briga, tako da se statistika o prodaju može voditi samo „od oka“, nikako drugačije – dodaje Zora, te kaže da je na pijacama sve teže raditi.

Da ovakvi izvještaji ne mogu biti precizni i da se njima može lako manipulisati, saglasni su i stručnjaci.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović, objašnjava kako se tačno dolazi to podataka na osnovu kojih se sastavlju mjesečni izveštaji.

- Jednom nedeljno neko prođe pijacom i pita prodavce koliko su prodali i na osnovu toga pravi statistiku. To su statistički modeli na osnovu kojih se dolazi do približnih podataka – objašnjava Pavlović.

Dodaje da ljudi koji su otišli na pijacu to urade na šest gradova, tri manja i tri veća, te se na bazi toga napravi analiza koja se uzima kao približna.

Međutim, milionski iznosi, kojima se barata svaki mjesec, zavise od dobre volje prodavca koji će bez ikakvog dokaza reći koliko je proizvoda prodao.

- Ljudi na pijaci neće slagati kada ih pitate koliko su prodali krompira ili paradajza, jer nemaju razloga da ne kažu istinu. To je više kao anketa u kojoj se iz odgovora dolazi do podataka koji se traže – dodaje Pavlović.

U Zavodu ništa sporno

Dok teorija i praksa pokazuju da prostora za manipulaciju ovim podacima ima mnogo, u Republičkom zavodu za statistiku RS, ne vide ništa sporno, te tvrde da imaju nekoliko izvora podataka.

- Izvori podataka za sastavljanje ovog izvještaja su dokumentacija o naplati pijačnih usluga, ukoliko se naplata vrši prema količini proizvoda, zatim dokumentacija o naplati veterinarskih taksi pri kontroli mliječnih proizvoda, jaja i živine, a tu su podaci o broju i vrsti prodajnih mjesta, te podaci o veličini korišćenog prodajnog prostora – odgovaraju u Republičkom zavodu za statistiku.