BiH
18.05.2022.
09:39
Ni jeftinije brašno iz Srbije neće smanjiti cijene u pekarama u BiH
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
Iako je dozvoljen izvoz brašna iz Srbije u većim količinama koje će se, prema najavama, prodavati jeftinije, to trenutno zbog visokih cijena pšenice na svjetskom tržištu neće uticati na umanjenje cijena pekarskih proizvoda u BiH, smatraju sagovornici "Nezavisnih".
Saša Trivić, vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva "Krajina klas", u čijem sastavu posluje i pekara "Manja", rekao je da su do sada uvozili brašno iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, te kupovali kod domaćih mlinara.
"Pitanje je kolika će biti cijena tog brašna iz Srbije, jer do sada nije bilo jeftinije. Mi sad trenutno kupujemo brašno po cijeni od 0,95 do jedne KM, a cijena je ista kao u Mađarskoj", kazao je Trivić.
Na pitanje da li bi zbog dozvoljenog uvoza brašna iz Srbije moglo doći do stabilizacije ili nižih cijena pekarskih proizvoda, Trivić odgovara da za to još nema realnog osnova.
"Prije tri dana Indija je zabranila izvoz pšenice, a kako Ukrajina zbog rata koji se tamo dešava ima problema sa izvozom, cijene pšenice na svjetskom tržištu su za tri dana skočile za više od 15 odsto. Vidjećemo šta će se dalje dešavati, ali zasad nema realnog osnova za stabilizaciju cijena", pojasnio je Trivić.
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, naveo je da su cijene brašna već poznate, i to oko 30 KM za vreću, te da na bazi toga pekari formiraju cijene svojih proizvoda.
"Ako uđe brašno koje je nešto jeftinije, ono nije dovoljno da se napravi pekarski proizvod, pa se onda miješaju skuplje i jeftinije i pravi neki prosjek, pa pekari imaju cijene koje imaju", objašnjava Kos. Ističe da mlinari nemaju prostora za tako nešto jer nemaju gdje da kupe jeftinu pšenicu.
"Tona pšenice u Srbiji je 350 evra, a u Mađarskoj preko 400 evra. Naši pekari očekuju kvalitetno brašno, te ako kupimo srbijansku pšenicu, moramo je miješati sa mađarskom kako bismo napravili taj neki prosjek. Srbija i subvencioniše iz robnih rezervi, pa tako bude jeftina pšenica, brašno i na kraju hljeb. To kod nas nije slučaj", zaključio je Kos.
Sa druge strane, Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, istakao je da bi dozvoljeni uvoz brašna iz Srbije mogao stabilizovati cijene ovih proizvoda na domaćem tržištu.
"Ako su veće količine nekog proizvoda dostupne na tržištu, onda se cijene stabilizuju i više ne rastu, jer što bi rasle ako je veća ponuda. Koliko sam informisan, uvezene su određene količine pšenice na lagerima, naši mlinovi mogu raditi, plus ovaj uvoz iz Srbije, te se po svim procjenama očekuje dobar rod pšenice. Mislim ako sve ovo bude ovako, da smo mirni cijelu ovu i dobar dio iduće godine", kazao je Vasić.
Dodao je da najmanje što možemo očekivati u narednom periodu jeste stabilizacija cijena brašna i da neće biti nestašice.
"Trebalo bi očekivati da zbog svega ovoga ne dođe do rasta cijena pekarskih proizvoda jer će biti neki vid konkurencije i imaćemo dovoljno količina", naglasio je Vasić.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva četiri mjeseca ove godine uvezen je 19.230.481 kilogram mlinarskih proizvoda ukupne vrijednosti 16.462.425 KM.
"Najviše je uvezeno iz Srbije, i to ukupne vrijednosti 7.957.891 KM, zatim slijedi Hrvatska za 3.937.022 KM i Mađarska za 1.440.202 KM", navodi se u podacima UIO BiH.
"Pitanje je kolika će biti cijena tog brašna iz Srbije, jer do sada nije bilo jeftinije. Mi sad trenutno kupujemo brašno po cijeni od 0,95 do jedne KM, a cijena je ista kao u Mađarskoj", kazao je Trivić.
Na pitanje da li bi zbog dozvoljenog uvoza brašna iz Srbije moglo doći do stabilizacije ili nižih cijena pekarskih proizvoda, Trivić odgovara da za to još nema realnog osnova.
"Prije tri dana Indija je zabranila izvoz pšenice, a kako Ukrajina zbog rata koji se tamo dešava ima problema sa izvozom, cijene pšenice na svjetskom tržištu su za tri dana skočile za više od 15 odsto. Vidjećemo šta će se dalje dešavati, ali zasad nema realnog osnova za stabilizaciju cijena", pojasnio je Trivić.
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, naveo je da su cijene brašna već poznate, i to oko 30 KM za vreću, te da na bazi toga pekari formiraju cijene svojih proizvoda.
"Ako uđe brašno koje je nešto jeftinije, ono nije dovoljno da se napravi pekarski proizvod, pa se onda miješaju skuplje i jeftinije i pravi neki prosjek, pa pekari imaju cijene koje imaju", objašnjava Kos. Ističe da mlinari nemaju prostora za tako nešto jer nemaju gdje da kupe jeftinu pšenicu.
"Tona pšenice u Srbiji je 350 evra, a u Mađarskoj preko 400 evra. Naši pekari očekuju kvalitetno brašno, te ako kupimo srbijansku pšenicu, moramo je miješati sa mađarskom kako bismo napravili taj neki prosjek. Srbija i subvencioniše iz robnih rezervi, pa tako bude jeftina pšenica, brašno i na kraju hljeb. To kod nas nije slučaj", zaključio je Kos.
Sa druge strane, Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, istakao je da bi dozvoljeni uvoz brašna iz Srbije mogao stabilizovati cijene ovih proizvoda na domaćem tržištu.
"Ako su veće količine nekog proizvoda dostupne na tržištu, onda se cijene stabilizuju i više ne rastu, jer što bi rasle ako je veća ponuda. Koliko sam informisan, uvezene su određene količine pšenice na lagerima, naši mlinovi mogu raditi, plus ovaj uvoz iz Srbije, te se po svim procjenama očekuje dobar rod pšenice. Mislim ako sve ovo bude ovako, da smo mirni cijelu ovu i dobar dio iduće godine", kazao je Vasić.
Dodao je da najmanje što možemo očekivati u narednom periodu jeste stabilizacija cijena brašna i da neće biti nestašice.
"Trebalo bi očekivati da zbog svega ovoga ne dođe do rasta cijena pekarskih proizvoda jer će biti neki vid konkurencije i imaćemo dovoljno količina", naglasio je Vasić.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva četiri mjeseca ove godine uvezen je 19.230.481 kilogram mlinarskih proizvoda ukupne vrijednosti 16.462.425 KM.
"Najviše je uvezeno iz Srbije, i to ukupne vrijednosti 7.957.891 KM, zatim slijedi Hrvatska za 3.937.022 KM i Mađarska za 1.440.202 KM", navodi se u podacima UIO BiH.