Sindikalne vođe smatraju da te brojke pokazuju da je riječ o presporom napretku u ovom segmentu, dok poslodavci uvjeravaju da drugačije ne može.

"Nezaposlenost se smanjila u FBiH za 2.815 osoba, u RS za 1.666 osoba i u Brčko distriktu BiH za 45 osoba", naglašava Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informisanje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema njegovim riječima, najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja - kvalifikovani radnici, koji čine 34,39 odsto od ukupnog broja, te nekvalifikovani radnici koji u procentu učestvuju sa 27,14 odsto. Dostupni podaci pokazuju da je pad nezaposlenosti, i to prilično "mršav", bio prisutan i u ranijem periodu.

"Stopa registrovane nezaposlenosti za mart iznosila je 43,6 odsto, i u odnosu na februar smanjila se za 0,2-odstotna poena", naglasio je Pupić.

Kada je riječ o RS, posao sada traži 141.138 osoba, a Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, ističe da statistikom nije zadovoljan.

"Mi smo nezadovoljni kada je riječ o broju zaposlenih i smatram da je potrebno uraditi sve da posao dobije što više ljudi. Mnogi mladi ljudi su na birou. Privreda je u teškom stanju. Jednostavno, mora se raditi na što većem zapošljavanju u realnom sektoru jer, u protivnom, nema ni prihoda u budžete. Dakle, ako vršimo zapošljavanje, moramo zapošljavati u privredi", kazao je Peulić.

Prema njegovim riječima, problem je i u tome što ako neko nije na birou - ne mora da znači da se zaposlio.

"Na sva zvona ide se na to da je smanjena nezaposlenost, što nije realno, jer se dešava da ljudi odlaze da se bave poljoprivredom, ili na druge strane, i tako se skidaju s evidencije biroa", pojasnio je Peulić.

Ševal Suljkanović, predsjednik Udruženja poslodavaca Brčko distrikta, ističe da ni poslodavci nisu zadovoljni jer su opterećeni nizom problema. Privrednici su, uvjerava Suljkanović, orijentisani na to da zaposle što više ljudi, ali za to nisu ispunjeni uslovi.

"Postoje određeni problemi kada je u pitanju poslovanje urednih poslodavaca. Kao prvo, imate pretjerano opterećenje na plate. Osim toga, tu je i pravna nesigurnost pa tako određene procedure u privrednim sudovima treba da se sprovode brže. Naime, desi se da privredni subjekt propadne jer čeka po dvije ili tri godine dok ne naplati neka potraživanja", rekao je Suljkanović.

Kako dodaje lider brčanskih poslodavaca, ova pravna nesigurnost prouzrokuje i to da nam ne dolaze strani investitori.

"Ako poslodavac osjeća pravnu ili političku nesigurnost, razmišlja o tome hoće li uopšte ulagati novac", kazao je Suljkanović.