Izvještaj jedne od najuglednijih asocijacija u svijetu sa sjedištem u Ženevi sastavljen je na osnovu ankete u kojoj je učestvovalo 750 svjetskih stručnjaka. Procjene za zemlje zapadnog Balkana pokazuju da stručnjaci smatraju da je nezaposlenost ključni rizik. Taj faktor je zauzeo prvo mjesto u procjenama za BiH, Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru, a drugi na listi je u Makedoniji, gdje je kao veći izazov označena cijena energenata. Nezaposlenost je četvrta na skali rizika u Sloveniji.

Posebno zabrinjavajuće je da BiH zauzima visoku poziciju na listi kada je u pitanju opasnost od unutrašnjih sukoba i terorizma. Rizik od sukoba u BiH označen je kao sedmi od 28 predočenih izazova. Jedina zemlja u regionu u kojoj je veća opasnost od izbijanja sukoba je Makedonija. Kada je u pitanju terorizam, taj potencijalni rizik je svrstan na 13. mjesto, a BiH su po toj vrsti opasnosti najbliže Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. Najmanju opasnost u BiH predstavlja sajber kriminal.

Član Udruženja ekonomista RS - SNjOT Miloš Todorović kaže da nije iznenađenje da su nezaposlenost i opšte ekonomsko-socijalno stanje u BiH detektovani kao ključni problemi.

- Problemi poput nezaposlenosti i socijalne nestabilnosti su unutrašnje prirode. Pojedini potencijalni rizici za poslovanje u BiH uglavnom su vezani za stanje na globalnom nivou. Ako se desi neka fiskalna kriza u svijetu, sigurno će pogoditi i nas. Sve što se dešava u našem finansijskom sistemu posljedica je dešavanja na svjetskom i evropskom nivou, tako da mi na to ne možemo da utičemo - kazao je Todorović.

Politički analitičar Aleksandar Vranješ sa druge strane smatra da se podaci iz izvještaja ne mogu uzeti zdravo za gotovo.

- Kada je u pitanju opasnost od izbijanja konflikta, BiH je iznad globalnog prosjeka. Prosjek je u BiH nešto viši, jer ispitanici sigurno imaju određene predrasude zasnovane na tome da je prisustvo međunarodne zajednice i dalje neophodno da ne bi došlo do konflikta - rekao je Vranješ i dodao da treba uzeti u obzir da su ispitanici obično zapadnocentrični, a da Kina i Rusija možda imaju drugačiji pogled.

Najveći rizici sa kojima će se svijet suočiti u toku godine, ali i u idućim godinama, prema ovom izvještaju, su klimatske promjene i velike prisilne migracije. Vlasti bi, kako je navedeno, trebalo da vode računa o i drugim opasnostima među kojima prednjače mogući bankroti, krize država, međudržavni sukobi, padovi nacionalnih vlada i nezaposlenost. Dugoročno gledajući najveći rizici u idućih deset godina u svijetu su nestašica vode za piće, neuspjeh u prilagođavanju klimatskim promjenama, ekstremnim vremenskim uslovima, nestašica hrane i duboka socijalna nestabilnost.