- Rast bi mogao biti i veći ukoliko reforme uzmu još jači zamah. U BiH je potrebno poboljšati produktivnost, eliminisati demotivišuće faktore i barijere za formalno zapošljavanje i unaprijediti poslovnu klimu i kvalitet pružanja usluga. Preporuka je da budu ojačani ravnopravnost, kvalitet i efikasnost javnih usluga i sistema socijalne zaštite i trgovinske i finansijske integracije - istakla je u petak u Sarajevu ekonomista Svjetske banke Sandra Hlivnjak na prezentaciji ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu za prošlu godinu.

Analizirajući ekonomske parametre u BiH u odnosu na zemlje regiona, ona je istakla da je u grupi umjereno zaduženih zemalja, da je u sredini kada je riječ o trgovinskom deficitu, a u samom vrhu, ukoliko se posmatra zdrav finansijski sektor.

- BiH je na osnovu fiskalnog deficita u povoljnijem položaju u odnosu na druge zemlje regiona - kazala je Hlivnjak.

Kao jedan od gorućih problema označena je nezaposlenost, čija je stopa prošle godine iznosila 27,7 odsto, što BiH stavlja na začelje regiona.

Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Tatjana Proskurjakova poručila je da bi BiH trebalo da bude ambicioznija i da teži ekonomskom rastu od šest ili sedam odsto godišnje, da bi dostigla nivo rasta u EU.

- Nije dovoljno da se BiH poredi samo sa svojim susjedima, jer nijedan od njih nije ekonomski gigant - istakla je Proskurjakova i ocijenila da je bankarski sektor u BiH likvidan, ali da komercijalne banke nisu spremne da daju kredite malim i srednjim preduzećima.

Svjetska banka je ocijenila ohrabrujućim veći privredni rast regije u 2015. godini, čiji su motor bile investicije i izvoz. U izvještaju je istaknuto da je jači rast doveo do otvaranja novih radnih mjesta u privatnom sektoru. Naglašeno je i da su nova radna mjesta i niža inflacija povećali prihod domaćinstava i smanjili siromaštvo.

- Bez obzira na ekonomski rast i zaposlenost koja ga je počela slijediti prosječna stopa nezaposlenosti u regiji od 21,5 odsto i dalje je neprihvatljivo visoka - navodi Svjetska banka.

U izvještaju je navedeno da se održiv rast može ostvariti fokusiranjem na dugoročni program reformi usmjeren na pet stubova - ukidanje destimulacija i barijera za formalno zapošljavanje, unapređenje poslovne klime, smanjenje javne administracije uz istovremeno povećanje kvaliteta pružanja usluga građanima, produbljivanje trgovinskih i finansijskih integracija i osiguranje održivog korišćenja prirodnih resursa. Kao najveći rizici za regionalnu ekonomiju naveden je spor oporavak u svijetu, rast spoljne nestabilnost na finansijskim tržištima, kao i promjene cijena nafte.

EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odlučna je da putem projekata, koje će finansirati, pomogne BiH da stimuliše ekonomski rast jačanjem finansijskog sektora i podrškom privatnom sektoru, rečeno je u petak na sastanku Konstituence EBRD-a, čiji je domaćin bila BiH.

Guverner BiH u Odboru guvernera EBRD-a Mirko Šarović rekao je da je glavna tema bila potencijal za direktne strane investicije i da je BiH predstavila mogućnosti u energetskom sektoru. Regionalni direktor EBRD-a za zapadni Balkan Holger Mauent podsjetio je da je banka prošle godine pomogla BiH sa 140 miliona evra.