Komentarišuću ovaj izvještaj, sociolozi u izjavama za "Nezavisne novine" ocjenjuju da su političari najodgovorniji za takvo stanje.

 

Gotovo da ne može proći dan u BiH, a da ne čujemo ili ne pročitamo "otrovne političke strelice" koje nosioci javnih funkcija upućuju jedni drugima, od međusobnih optužbi, pozivanja na odgovornost za loše stanje u državi, pa do toga da je država potpuno nefunkcionalna. Sve to građani slušaju i upijaju, pa ne čudi da u izvještaju UNDP-a stoji kako se više od 70 odsto anketiranih Bošnjaka 2019. godine izjasnilo da nema prijatelje među srpskim i hrvatskim narodom, a statistika je ista kada su u pitanju Srbi. Sa druge strane, izvještaj pokazuje da Hrvati imaju ubjedljivo najmanju interakciju sa druga dva naroda, jer se njih više od 90 odsto izjasnilo da nema prijatelje među Srbima i Bošnjacima.

 

Ivan Šijaković, profesor na katedri za sociologiju na FPN-u u Banjaluci, nema dilemu da su političari i njihova retorika odgovorni za ove činjenice.

 

"Naročito neki političari koji su faktički od ratnog doba na nekim pozicijama i oni žive na bazi toga i svoj politički život temelje na bazi toga što raspiruju mržnju prema onoj drugoj strani. To im je sigurna karta da izađu pred birače", kaže Šijaković za "Nezavisne novine".

 

Pored politike, drugi razlog, kako ističe, jeste siromaštvo u BiH, koje se nije iskorijenilo u proteklih 25 godina.

 

"Opšta je činjenica da gdje god su siromašne zemlje, kao što je Afrika ili dijelovi Azije i Latinske Amerike, tu se raspiruje nacionalna, vjerska, ideološka i plemenska mržnja. Jer prosto siromaštvo to zahtijeva. Tada se kaže, da nije ovih drugih, mi ne bismo bili siromašni", smatra Šijaković i dodaje kulturno-istorijski momenat kao sljedeći važan razlog socijalne netrpeljivosti u BiH, koja se, kako navodi, potpuno raspala u ovom smislu nakon nestanka bivše Jugoslavije.

 

Vladimir Vasić, sociolog iz Istočnog Sarajeva, kao vrlo bitan razlog navodi građanski rat u BiH, od koga se, ističe, nije oporavio nijedan narod. Nemoguće je, kaže, da ne čujemo međusobna prozivanja po tom osnovu, a jedino rješenje je da se konačno sve tri strane ograde od toga. Međutim, u ovom trenutku i po tom osnovu, politika upravlja sviješću građana.

 

"Kada posmatramo srednju klasu, onda je situacija manje-više ista, svi mi smo opterećeni nekim ekonomsko-socijalnim problemima i manje prostora ostavljamo za međunacionalne netrpeljivosti. Ali kada pogledamo gore, na te više instance, onda se ta međunacionalna trvenja i te kako koriste za neku opštu socijalnu manipulaciju", kaže Vasić za "Nezavisne novine".

 

Procjene stručnjaka nisu nimalo obećavajuće.

 

"U ovoj atmosferi niste ni mogli očekivati da se mržnja ne povećava. I sve će se više povećavati dok potpuno ne iščezne to stanovništvo, dok ga ne ostane ispod milion, kako su to predvidjele Ujedinjene nacije, koje su rekle da će do 2050. godine BiH imati manje od milion stanovnika", upozorava Šijaković.

 

On dodaje da ne čudi ni što se u izvještaju UNDP-a o BiH navodi da je sve manje onih koji imaju poslovnu interakciju sa pripadnicima drugih naroda.

 

"Može biti komšija, ali da ne smeta. No imate i one koji kažu da ne mogu biti ni komšije, ali ni raditi na istom poslu. Najveći problem je što je to preneseno na mlade, pa bilo kakvo nastojanje da se to popravi djeluje kao Sizifov posao", kategoričan je Šijaković.