O tome smo razgovarali sa Davorkom Katanom, neurologom u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i članom tima za istraživanje problema sna.

"Radi se o ozbiljnom problemu, koji je sve prisutniji, kako kod nas, tako i svijetu. Na našim prostorima tri su grupacije koje najmanje spavaju, a to su ljudi koji rade u noćnoj smjeni, vozači i mladi. Kod njih sunesanica i manjak sna uslovljeni ponašanjem i životnim stilom. Na drugoj strani imamo i osobe koje do manjka sna dovodi neko od oboljenja ili korištenje lijekova, prvenstveno antidepresiva", kaže doktorica Katana.

Kako kaže, mlađe osobe s manjkom sna susreću se već od 15. godine, kada kreću s izlascima u grad, te je prosječno vrijeme zaspivanja već od tog uzrasta između tri i četiri časa poslije ponoći, dok je optimalno vrijeme za spavanje od 22 do osam časova.

"U rizičnoj grupi su posebno vozači, koji pored posljedica po lično zdravlje mogu izazvati i posljedice po druge ljude. Tome u prilog ide i činjenica da poslije neprospavane noći ili noći sa svega nekoliko sati sna osoba funkcioniše na nivou nekoga ko ima 0,8 promila alkohola u krvi. U takvom stanju na cesti voze sa slabijom koncentracijom, mogućnošću reagovanja i smanjenim mišićnim tonusom", kaže Katana.

Bolesti koje manjak sna izaziva nisu nimalo naivne pa se tako među njima nalaze dijabetes, gojaznost, osteoporoza, kardiovaskularna oboljenja, a može dovesti i do epileptičnih napada. Možda podatak koji najviše zabrinjava je da osobe koje pate od nesanice četiri i po puta češće dobijaju moždani udar.

"Prije se struka držala toga kako dugotrajna nespavanja mogu da izazovu oštećenja i probleme, ali zadnja istraživanja su pokazala da čak i nesanica nakon sedam dana izaziva posljedice po organizam", kazala je Katana.

Manjkom sna se smatra manje od osam časova dnevno i to u određeno doba noći s manjim odstupanjima, dok se smatra da od nesanice pati svako ko nakon lijeganja više od pola sata ne zaspi i/ili kada se u toku noći budi više puta, a ta budna stanja traju pola sata i više.

Psihijatri i stručnjaci iz srodnih oblasti došli su do saznanja da je najbolja nadoknada propuštenog sna danju između 14 i 16 časova.

Do podataka o broju stanovnika koji pate od nesanice veoma je teško doći, jer su istraživanja i više nego rijetka.

"Neke pretpostavke i strana istraživanja kažu da desetina ukupnog stanovništva pati od nesanice, a na to treba da dodamo i jedan broj ljudi kod kojih je nesanica izazvana nekim drugim stanjima i bolestima. Nažalost, to je oboljenje kojem niko ne pridaje značaj i to veoma nepravedno, stavljeno je negdje tamo u zapećak, a veoma je značajno", priča ona.

Centar za liječenje i poremećaj spavanja, koji funkcioniše u sklopu UKC RS, po riječima doktorice Katane, ima pune ruke posla, radi se u timovima doktora različitih profesija, koji posmatraju pacijenta s više strana, kako bi što brže došli do zaključka o problemu. Malo problema im pravi manjak osoblja, ali kako ističe, svi pacijenti, kojih ima popriličan broj dođu na red.