"Grad Bijeljina i mi iz Vlade Republike Srpske u narednom periodu sagledaćemo mogućnosti kako da, u ovom turističkom centru, uspostavimo sve ono što Banja i zahtijeva", rekao je Gluhaković novinarima nakon sastanka sa gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem. 

On je naveo da je oprema, kako je informisan, zastarjela, odnosno nije obnavljana od 1993. godine, te će razgovori o svim budućim potrebama i detaljima biti nastavljeni sa direktorom Banje i gradom Bijeljina. 

Gluhaković je rekao da je sa Mićićem danas dogovarana i inicijativa Veletržnice Beograd i grada Bijeljine da proizvođači iz Srpske, posebno Semberije, imaju velike pogodnosti da izlažu i prodaju svoju robu na ovoj veletržnici, jednoj od najvećih na Balkanu. 

"Dogovorili smo da ćemo organizovati sastanak sa predstavnicima Veletržnice i poljoprivrednim udruženjima ovdje u Semberiji, te da sa Područnom privrednom komorom Bijeljina postavimo polazni osnov kako će naši proizvođači iz Semberije, Lijevča polja i Posavine moći da se pojave po povoljnijim uslovima na Veletržnici u Beogradu", rekao je Gluhaković. 

On je istakao da, na sreću, zbog CEFTA sporazuma sa Srbijom, proizvođači i prerađivači iz Srpske imaju šansu i mogućnost da po najpovoljnijim uslovima tamo izlažu i prodaju svoju robu. 

"Ovaj kraj to zasigurno zaslužuje, posebno imajući u vidu poplave u posljednje četiri godine, kao i činjenicu da su proizvođači u velikom problemu zbog plasmana svoje robe", dodao je Gluhaković. 

MInistar trgovine i turizma je rekao da je jedno od važnih pitanja o kojem je danas bilo riječi na sastanku sa Mićićem i pitanje funkcionisanja turističke privrede u Semberiji, koja, kaže on, u Bijeljini ima veliki zamah i prepoznatljive brendove. 

"Ono što želimo posebno da promovišemo je vjerski turizam grada Bijeljine i same Semberije", rekao je Gluhaković. 

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić rekao je da je danas postignut dogovor sa Gluhakovićem u vezi sa beogradskom Veletržnicom, te da je interesovanje ove veletržnice veliko za poljoprivredne proizvode iz Semberije. 

"Uslijediće sastanak sa njima, a to bi bila velika pomoć proizvođačima iz Semberije. Važno je da na sastanku utvrdimo način kako da se prezentuje, odnosno isporučuje i prodaje roba iz Semberije", rekao je Mićić. 

On je dodao da su resornom ministru danas prezentovani turistička privreda i potencijali Semberije, te banjski turizam koji dugo postoji u Bijeljini. 

"Banja Dvorovi je nedovoljno iskorištena, a egzistira u problemima i finansijske i organizacione prirode te nastojimo, da zajedničkim naporima i Ministarstva i grada, prevaziđemo te probleme", rekao je Mićić. 

On je naglasio da grad, kada je riječ o Banji Dvorovi, ne može bez Ministarstva, te da je Skupština grada Bijeljine donijela odluku da se napravi preregistracija kako bi ona postala akcionarsko društvo.

"Tada bi imali mogućnosti da i Vlada Republike Srpske ali i druga privatna lica, koja su zainteresovana, od Banje Dvorovi napravimo turistički biser, da banjski turizam bude ponovo na nivou koji je nekad imao", rekao je Mićić. 

Direktor Banje Dvorovi Vlatko Jeftić rekao je da bi ovu banju milion KM kredita od Investiciono razvojne banke poslovno-finansijski stabilizovalo i doprinijelo ulaganju u Banju. 

"Ako pričamo o ulaganju u nove objekte ta sredstva ne bi bila dovoljna", rekao je on. 

Jeftić je podsjetio da Banja u ovom obliku i sadašnjem stanju "obitava" od 1993. godine i od tada do danas, kaže, nije bilo značajnijih ulaganja u smještajne kapacitete, medicinske, kao ni njen u turistički i rekreativni dio. 

On je napomenuo da će radnici Banje od danas biti mirniji i stabilniji kada je riječ o njihovim radnim mjestima, kao što će i i budući razvoj banje biti sigurniji. "To je, sigurno, i najveći kvalitet postignut današnjim sastankom", rekao je Jeftić novinarima. 

On je pojasnio da se preregistracijom Banje dobijaju pretpostavke za, osim grada Bijeljine i dijela Vlade, nekog trećeg strateškog partnera zainterseovanog za dugoročno ulaganje u Banju Dvorovi i Semberiju. 

"Kao Javna ustanova ne možemo imati strateškog partnera, ali promjenom oblika organizovanja stiču se pretpostavke da Banja dobije i veća finansijska sredstva i sve što je neophodno, da aplicira za brojne projekte", rekao je Jeftić. 

Prema njegovim riječima, Banja Dvorovi je u 2014. godini zaustavila trend propadanja kada je riječ o finansijskom poslovanju i na kraju godine imala gubitak od 90.000 KM, što je u odnosu na prethodne tri-četiri godine značajano manje, jer je tada gubitak iznosio 300.000 do 400.000 KM po godini.