Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do sada u BiH je obnovljeno oko 337.000 stanova i kuća, od oko 450.000 koliko ih je porušeno ili devastirano u proteklom ratu.
To nam je potvrdila Mirhunisa Zukić, predsjednik Unije za održivi povratak i integracije u BiH, koja nam je pojasnila da je razlika, dakle, više od 110.000 stambenih objekata - još neobnovljena.
Ona pojašnjava da vlasnici svih tih kuća nisu tražili nadoknadu izgubljene imovine, ali da je, ipak, više desetina njih izrazilo želju da se vrate na svoja predratna ognjišta.
Štaviše, kako dodaje naša sagovornica, čak i neki od onih koji se evidentiraju kao obeštećeni ne mogu biti zadovoljni.
"Ima ljudi koji su prije rata imali kuću od tri sprata, a dobili su humanitarnu kuću koja vrijedi 20.000-30.000 maraka, i pritom se vodi da su dobili stambenu jedinicu. A da ne govorimo o onima koji još nisu dobili ništa, nakon 20 godina. Imate ih oko 7.000 u kolektivnim centrima", navela je Zukićeva.
Od problema koji povratnike tište Zukićeva ističe nezaposlenost, ali i segmente kao što su zdravstvo, obrazovanje i tako dalje.
"Po nama, ovo pitanje ne bi smjelo da ostane nedovršeno, ako ništa drugo bar kad je riječ o rekonstrukciji stambenih objekata", naglasila je Zukićeva.
Ogorčen je Veljko Stevanović, predsjednik Saveza izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS, koji ističe da su se, od rata naovamo, vrtoglave cifre slile u BiH kako bi se pomoglo ovoj populaciji, ali se, naglašava on, nikad nije saznalo gdje je veći dio tog novca.
"Ne možemo nikako biti zadovoljni! Ja imam običaj da kažem da je od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma namjenski za obnovu imovine i povratak ljudi svih nacionalnosti u BiH ušlo oko 14 ili 15 milijardi. I pticama na grani je jasno da su tri-četiri puta formirane komisije da se vidi gdje su ta sredstva završila i nikad posao nije završen do kraja", naglasio je Stevanović.
On dodaje da je zabrinjavajuće to što još nije zbrinuta "bijeda i sirotinja koja 20 godina boravi u kolektivnim centrima".
Komentar od nadležnih juče nismo uspjeli dobiti, tako da je i dalje nepoznanica šta se trenutno radi na obnovi imovine porušene u ratu. Ipak, sudeći po ranijim izjavama resornih ministara, u toku je više projekata čiji je cilj rješavanje raseljeničke problematike.
Tako su prošlog mjeseca Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljena lica RS, i Predrag Jović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, razgovarali o zajedničkim projektima koji se finansiraju iz donatorskih i kreditnih sredstava.
"Okončanjem započetih projekata oko 11.000 porodica, nakon više od dvije decenije, trajno će riješiti svoje stambeno pitanje", saopštili su tada iz Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica BiH.
U saopštenju je, takođe, navedeno da su se Čordaš i Jović složili da je potrebno pojednostaviti procedure koje usporavaju planiranu dinamiku i zbog kojih krajnji korisnici nepotrebno dugo čekaju svoj krov nad glavom.