"Firme iz Srbije nelegalno prebacuju nadgrobne spomenike i rade na ovom području, a nemaju registrovane firme niti plaćaju porez državi", ističe za Srnu kamenorezac Đorđe Gligorević.

On navodi da je Udruženje angažovalo advokata kako bi zakonskom regulativom riješilo ovaj dugogodišnji problem. 

Gligorević vjeruje da će uskoro biti donesene odluke na nivou opštine, na osnovu kojih firme koje nisu registrovane u ovom gradu neće moći da obavljaju  ovu djelatnost na grobljima opštine Bijeljina.

On  naglašava da je ovaj problem posljednjih godina uzeo maha  i upozorava da će situacija biti sve gora, imajući u vidu da se već odjavilo više od 50 odsto kamenorezačkih radnji. 

"Neki su se opredijelili da rade na crno, kako bi, izbjegavajući dadžbine,  opstali. Oni koji još rade prinuđeni su da smanjuju broj radnika“, pojašnjava Gligorević.

Prema njegovim riječima, "najveća konkurencija je Bogatić /Srbija/,  koji   ima više kamenorezaca, a pet do šest puta manje stanovnika". 

Gligorević navodi da je do 2013. godine njegov otac držao radnju sa šest zaposlenih, a danas ih je samo dva – on i brat, koji je i vlasnik.

Stanko Stevanović, kamenorezac iz Bijeljine, radi na granici rentabilnosti i podsjeća da su u prošloj godini zatvorene dvije kamenorezačke radnje.

"Za osam godina nisam uspio da kupim ni novu mašinu, a bez novog ulaganja nema posla. Svi smo otpustili dio radnika u posljednjih nekoliko godina, jer nam je posao zbog ovog problema drastično smanjen", ukazuje Stevanović. 

U Zanatsko-preduzetničkom udruženju "Preduzetnik" Bijeljina tvrde da nadgrobni spomenici svakodnevno stižu iz raznih mjesta Srbije, čime se budžetu Republike Srpske i gradu Bijeljini nanosi višemilionska šteta.

Prema riječima sekretara ovog udruženja Mileta Stevića, u Bijeljini ima šest registrovanih kamenorezačkih radnji, dok je više njih ugašeno posljednjih godina.

"I u Srbiji i u Srpskoj , kao i u lokalnim zajednicama Bijeljina i Bogatić, gube budžeti zbog ovog problema. Da nema nelojalne konkurencije, moglo bi se zaposliti petostruko više radnika",   kaže Stević.

Najbolji primjer je činjenica da na području opštine Bogatić, koja ima između 20 i 30 hiljada stanovnika, djeluje 30 kamenorezaca, a na području grada Bijeljina ima samo šest kamenorezačkih radnji.

"Gdje je tržište tih 30 kamenorezačkih radnji? Naravno, ovdje u Bijeljini. Ta aktivnost uzela je toliko maha da kamenoresci iz Srbije ovdje imaju svoje agente koji uz kataloge nude spomenike kupcima", kaže Stević. 

Kamenoresci pitaju da li bi bilo moguće da neko iz Bijeljina ode u Srbiju ili Hrvatsku da postavi spomenik? Ukoliko se ovako nastavi,  biće primorani da odjavljuju radnje i da rade ilegalno, jer neće moći da ispoštuju obaveze prema državi.

Razgovarali su sa svim nadležnim  u državnoj graničnoj službi, finansijskoj policiji, inspekciji, i svi su  imali razumijevanja, ali ne i ingerencije da bilo šta učini. 

Vlasnici kamenorezačkih radnji očekuju da se ovo pitanje konačno riješi i da  nadležni organi i institucije reaguju kako bi spasili ovaj zanat i omogućili zapošavanje, ali i sačuvali svoje budžete.