Karajlić kaže da je ovo veče za njega prilika da još jednom u novembru u Bijeljini progovori o svojoj autobiografskoj knjizi "Fajront u Sarajevu", ali i da se privatno druži sa prijateljima.

On je početkom ovog mjeseca prvi put u Bijeljini promovisao svoju knjigu, ali je Narodna biblioteka "Filip Višnjić" bila premala da primi sve posjetioce koji su željeli da prisustvuju promociji.

"Ovdje sam uljez. Ja nisam iz Ilijaša, ja sam iz Sarajeva, ali smo jedni blizu drugima. Večeras sam ovdje na poziv svojih prijatelja iz krajeva u kojima smo nekad živjeli", rekao je novinarima Karajlić, napominjući da je na "Ilijaškoj večeri" prisutan kao "privatno lice", ali da je na prijedlog organizatora dogovoreno da uradi svojevrsnu promociju.

On je u razgovoru sa gostima ove večeri, kojih je bilo više od 500, na lak i prepoznatljivo duhovit način govorio o knjizi.

"Knjiga i jeste priča, na neki nači, svih nas koji smo ovdje na ovom divnom skupu. Ona je sudbinska linija koja spaja i mene i sve ove ljude koji su oko nas", rekao je Dr Nele Karajlić.

Predsjednik Zavičajnog udruženja "Prijatelji Ilijaša" Milenko Zupur rekao je da je ovo peti tradicionalni skup Ilijašana u organizaciji ovog udruženja.

On je naveo da Udruženje broji oko 3.000 stalnih članova, ali da taj broj raste.

Druženje u Dvorovima počela je intoniranjem himne Republike Srpske i minutom ćutanja kojom je odata pošta svim žrtvama ilijaškog kraja.

Prihod od ulaznica koje koštaju 20 KM i sve donacije sa "Ilijaške večeri", kojoj su prisustvovali brojni prijeratni Ilijašani i drugi gosti, namijenjen je završetku spomen-obilježja u porti manastira Svete Petke u Bijeljini na kojem su uklesana imena 1.237 poginulih u odbrambeno-otadžbinskom ratu na području sarajevskih opština Ilijaš, Vogošća i Rajlovac.

U izgradnju ovog spomenika do sada je uloženo više od 100.000 KM, a u nastavku radova treba da bude završeno njegovo freskopisanje.

Zupur je najavio da bi na proljeće ovaj spomenik trebalo da bude završen.

Udruženje građana "Prijatelji Ilijaša" okuplja više 3.000 članova na području Semberije gdje živi oko 5.000 Srba iz Sarajeva koji su u postdejtonskom egzodusu napustili svoja ognjišta.