Udruženja potrošača iz zemalja EU navode da roba lošijeg kvaliteta stiže uglavnom iz Rumunije, Bugarske, Mađarske i Poljske, gdje velike svjetske kompanije imaju razvijenu proizvodnju namijenjenu za stanovništvo ovog dijela Evrope.

Više cijene

U BiH do sada nisu rađena uporedna istraživanja kvaliteta naših proizvoda s onima u zemljama EU, ali se potrošači stalno žale da “ono što nikome ne valja, završi kod nas”. 

Predsjednik Udruženja potrošača Republike Srpske Dragovan Petrović naveo je da se proizvodi na isti način reklamiraju kod nas kao i u zemljama u kojima su znatno kvalitetniji, ista im je i ambalaža, a čak se ni cijene ne razlikuju, pa se dešava da kod nas budu i više.

- U ovoj situaciji najviše profitiraju trgovci koji regulišu cijenu. Postoji velika razlika u kvalitetu gotovo svih proizvoda - od tehnike, kozmetike, hrane, odjeće, obuće… U Srbiji je rađeno jedno takvo poređenje za deterdžent koji je namijenjen i našem tržištu i ti proizvodi su bili daleko lošijeg kvaliteta. Do sada u BiH nisu rađena uporedna ispitivanja kvaliteta proizvoda s kvalitetom proizvoda u zemljama EU, uglavnom iz finansijskih razloga, jer su za to potrebni specijalizovane laboratorije i znanje. 

Ne vjerujem da će se to u narednom periodu, kako se naša zemlja bude približavala EU, promijeniti i da će se ukinuti praksa štetna za naše potrošače - kazao je Petrović.

Ni u svim zemljama EU nije ista situacija. U prilog tome govori i istraživanje koje je uradilo slovačko udruženje potrošača prije dvije godine, kada je kontrolisalo kvalitet hrane i pića u osam zemalja članica EU i otkrilo velike razlike.

Upoređene su namirnice u prodavnicama u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj i utvrđeno je da su proizvodi lošijeg kvaliteta namijenjeni novim članicama EU.

Nacionalno zakonodavstvo

- Evropska komisija je odbacila stavove ovakvih istraživanja i istakla da se različitost u kvalitetu odražava i na cijenu. To nije nikako regulisano, već je riječ o odluci trgovaca na osnovu zahtjeva tržišta. Prema stavu Evropske komisije, kvalitet proizvoda mora biti regulisan kroz nacionalno zakonodavstvo, ali mora postojati definisan evropski standard. Naše zakonodavstvo nema u cijelosti definisano pitanje kvaliteta proizvoda i Agencija za sigurnost hrane BiH donosi propise za pojedinačne proizvode, pa je do sada regulisano pitanje kvaliteta vina, flaširane vode, konzumnih jaja, mlijeka, nekih vrsta voća i povrća – rekli su iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.

U BiH niko nije odgovoran

Za razliku od SAD, EU nema opšteprihvaćenu definiciju prevare s hranom, jedino regulativa 178/2002 propisuje da je zabranjeno "obmanjivati potrošače”. 

U BiH se tim pitanjem niko ne bavi, a evidentno je da postoje brojne pritužbe građana. 

Naime, iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH saopštili su nam da je pitanje bezbjednosti prehrambenih proizvoda u nadležnosti Agencije za sigurnost hrane BiH, kojoj žalbe takvog sadržaja proslijede na postupanje.

Međutim, iz ove agencije su nam odgovorili da oni nisu zaduženi za pitanje kvaliteta stranih robnih marki na tržištu BiH te su nas uputili na Instituciju ombudsmana za zaštitu potrošača BiH?!