Bijeljina
21.02.2022.
20:36
NEIZVJESNA SUDBINA BIJELJINSKOG BIOSKOPA Hoće li se ugasiti tradicija duga više od jednog vijeka?
Izvor: InfoBijeljina
5
Podijeli
Iako je prije par godina zgrada gradskog bioskopa u Bijeljini djelimično renovirana, znaci propadanja su uočljivi i na fasadi zgrade i u unutrašnjosti. Ni problem grijanja nije riješen do danas, pa se i ove zime filmske projekcije organizuju u velikoj sali Centra za kulturu.
Kako saznajemo, sredstva za rješavanje problema bioskopa za sada nisu planirana u gradskom budžetu.
Direktor Centra za kulturu Igor Bešlić kaže za InfoBijeljina da se ljubitelji sedme umjetnosti u Bijeljini ipak mogu pogledati najnovija filmska dostignuća domaće i strane kinematografije.
„Nastojimo da zadržimo publiku u sjedištima bisokopske sale, da vratimo te neke stare navike koje su se možda malo izgubile zbog ovih okolnosti ali i pandemije virusa korona. Ohrabruje nas da se sve filmske projekcije, a održavaju se svakog vikenda, veoma posjećene“, kaže Bešlić.
Građani Bijeljine smatraju da drugi grad po veličini u RS zaslužuje pravi bioskop. Od nadležnih očekuju da bioskopsku zgradu privedu namjeni.
Radmila Đokić sa sjetom ističe da je nekada išla redovno u bioskop i da nije propuštala ni jedan film, bez obzira kojeg žanra i čije produkcije.
„Bioskop ima dušu, ima priču. To je poseban doživljaj. Ne može se bioskop porediti ni sa televizijom niti društvenim mrežama“, kaže ova Bijeljinka.
Uspomenu na zlatne godine filmske magije u Bijeljini čuva mural na zgradi bioskopa sa legendarnim junakom balkanskog vesterna, Harijem Džeksonom ali i Muzej Semberije koji u svom depou ima oko 1.200 filmskih plakata, neispravne kino - projektore i prašnjave filmske trake.
Istoričar i kustos Muzeja Semberija Zoran Midanović podsjeća da je Bijeljina pratila tokove i dostignuća u svetskoj kinematografiji i imala bogat bioskopski život još u prošlom vijeku.
„Njemački doseljenik Hajniker Brajtvizer, bravar po zanimanju, otvorio je prvi bioskop 1909. godine. Bioskop su kasnije držali Eugen Bili, braća Kladinovski i čuveni Berdica. U zgradu, gdje je sada, bioskop je preseljen 1950. a od tada je nekoliko puta dograđivan i renoviran. Do prije par godina imao je zaista prvoklasnu opremu i ozvučenje, ali danas eto imamo tu situaciju da zbog grijanja, ne radi. Sramota je za Grad, koji je drugi po veličini u RS i koji broji više od 100.000 stanovnika, da se 123 godine nakon osnivanjaprvog bisokopa, predstave održavaju u nenamjenskim protorijama“, kaže Midanović za InfoBijeljina.
Regulacionim planom grada Bijeljina definisano je da se bioskop i susjedni objekti objedine u jednu građevinsku parcelu.
Namjena ove lokacije, koja je predviđena za društvene, kulturne, komercijalne aktivnosti ali i izgradnju stambenog prostora, zavisiće od budućeg investitora. A da li će Grad Bijeljina do tada riješiti problem grijanja u zgradi, te bioskop staviti u funkciju tokom cijele godine, nismo saznali.