Dodaje da će 7. decembra na bordu direktora Svjetske banke biti riječi i o restrukturiranju ovog preduzeća i odobravanju kredita od 51,30 miliona evra za izmirenje obaveza prema radnicima ŽRS.

- Proces restrukturiranja ŽRS biće završen do kraja 2021. godine. Očekujemo da od tada imamo samoodržive, konkurentne, modernizovane i efikasne "Željeznice". To je naš jedini cilj - naveo je Trninić.

* GLAS: Šta donose izmjene Zakona o ŽRS, koje je Vlada RS usvojila na posljednjoj sjednici?

TRNINIĆ: U sklopu organizacionog restrukturiranja ŽRS neophodno je izvršiti organizaciju u smislu radne snage, jer je utvrđeno da ovo preduzeće ima višak zaposlenih. Zbog toga smo tražili model kako najbezbolnije riješiti to  pitanje. Analizirajući sve, došli smo do zaključka da je najbolje ići u izmjene Zakona o ŽRS, koji će omogućiti da radnici koji ispunjavaju uslove za penziju, odnosno imaju 40 godina staža i 57 godina i četiri mjeseca života idu u penziju. Na taj način u ovoj godini biće penzionisana 263 radnika. Pored ovoga, u skupštinsku proceduru po hitnom postupku ide i zakon o privrednim društvima, koja će omogućiti finansijsko i vlasničko restrukturiranje.

* GLAS: Da li bi ti radnici dobili otkaz da nisu usvojene izmjene?

TRNINIĆ: Cilj je zbrinjavanje tih ljudi. Dakle, oni idu u penziju, a ne na ulicu ili biro. Oni su i prema i sadašnjem zakonskom rješenju mogli da idu u penziju, ali i da biraju da ostanu raditi. Na ovaj način oni će otići iz ŽRS i time omogućiti da u preostalim fazama sređivanja stanja u ovom preduzeću bude manje onih koji će biti proglašeni tehnološkim viškom. Da ih ne penzionišemo, ako bi bili proglašeni tehnološkim viškom, dobili bi otkaze uz stimulativne otpremnine. Nakon toga morali bi na biro, a ovako trajno rješavamo njihov status. Nakon završetka ovog procesa, ponudićemo stimulativne otpremnine i onima koji žele dobrovoljno da odu. Nakon toga, u ŽRS će biti potrebe i za radnicima određenih profila zbog čega ćemo pojedine prekvalifikovati.

* GLAS: U izmjenama Zakona o ŽRS navedeno je i da će za njegovo sprovođenje biti potrebno obezbijediti novac. O kojem iznosu i novcu je riječ i za šta će on biti utrošen?

TRNINIĆ: Sređivanje stanja u ŽRS radimo u saradnji sa Svjetskom bankom i to u dijelu koji se odnosi na organizaciono restrukturiranje. To podrazumijeva da nam je potreban novac za izmirenje dugovanja za poreze i doprinose i ostala potraživanja po osnovu primanja i tužbi radnika. Sa Svjetskom bankom usaglasili smo sve o tom pitanju i očekujemo da ova finansijska institucija na zasjedanju 7. decembra donese odluku o odobravanju kredita od 51,30 miliona evra. Taj novac biće utrošen za raščišćavanje obaveza prema zaposlenima u ŽRS.

* GLAS: Do kada možemo očekivati da bude završen proces restrukturiranja ŽRS i da ovo preduzeće stane na noge?

TRNINIĆ: Mi očekujemo da sve te procedure budu okončane do kraja 2021. godine. Sve ono što smo planirali do tada bi trebalo da bude realizovano. Nadam se da ćemo tada imati ŽRS restrukturirane i da od tog momenta ovo preduzeće moći biti samoodrživo, konkurentno, modernizovano i efikasno. To je naš jedini cilj.

* GLAS: Pojavila se informacija da je Grupacija poslodavaca željezničara spremna da preuzme višak radnika u ŽRS, ali da oni to odbijaju. O čemu je riječ?

TRNINIĆ: Ta informacija pojavila se iz Unije udruženja poslodavaca RS i to je od njih veoma nekorektno. Jeste bilo ponuda, ali za preuzimanje tri, četiri mašinovođe, a oni su potrebni preduzeću. Preuzimanjem viška radnika od strane pojedinih preduzeća otvorila bi se mogućnost da lakše podnesemo sav ovaj proces koji slijedi. Ako se pojavi takva inicijativa, mi ćemo je podržati.

* GLAS: U BiH je već nekoliko mjeseci aktuelna tema u vezi s gradnjom rute autoputa od Beograda do Sarajeva. Da li će RS mijenjati svoj stav o tom pitanju?

TRNINIĆ: RS o tom pitanju neće promijeniti svoj stav. Pravci o kojima mi pričamo definisani su Prostornim planom i Strategijom transporta RS, koja je ujedno i Okvirna strategija transporta BiH. Sa ministrom komunikacija i transporta BiH Ismirom Juskom razgovarao sam u ponedjeljak i dogovorili smo da sastavimo stručnu komisiju u kojoj će biti predstavnici entiteta da još jednom razmotre sve mogućnosti i daju eventualno stručno mišljenje. RS je u svakom slučaju dala konačno rješenje. Ako se na kraju i ne dogovorimo u vezi sa rutom ovoga puta, svako neka gura svoj projekat i oni će doći na realizaciju kad-tad.

Bez izmjena akciza nema petlje

* GLAS: Koliko neusvajanje izmjena Zakona o akcizama može da ugrozi izgradnju prve faze koridora 5C kroz RS, odnosno petlje od Johovca do Rudanke?

TRNINIĆ: Bez ispunjavanja tog uslova definitivno nema ni gradnje petlje, odnosno ni kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) ni granta koji je odobren potpisivanjem sporazuma o Transportnoj zajednici jugoistočne Evrope od strane BiH. Još se nadamo da će doći do usvajanja zakona o akcizama. Ništa od naših dogovora sa EBRD-om ne može da stupi na snagu dok u Parlamentu BiH ne budu usvojene izmjene Zakona o akcizama.