Igrica danas ima različitih, i pored ostalog, i od njihovog sadržaja zavisi kako utiču na djecu. Neke od njih su vrlo nasilne i najprije zbog toga ih ne treba davati i prikazivati djeci, ali nevezano za sam sadržaj video igara, važno je i koliko vremena djeca provode igrajući igrice.

Nova studija sugeriše da bi igranje video igara više od 10 sati nedeljno moglo da ima značajan uticaj na ishranu, san i tjelesnu težinu mladih ljudi. Istraživanje, objavljeno u časopisu Nutrition, sugeriše da, iako se povremeno ili umjereno igranje čini uglavnom bezopasnim za mlade, zdravstveni ishodi se naglo pogoršavaju kada vrijeme igranja pređe taj kritični prag, prenosi Newsweek.

Istraživači sa Univerziteta Kertin u Pertu, u Australiji, anketirali su 317 studenata, prosječne starosti 20 godina, sa pet australijskih univerziteta. Učesnici su podijeljeni u grupe na osnovu toga koliko sati nedeljno su prijavili da igraju video igre. Tri kategorije su bile "slabi igrači" (nula do pet sati nedeljno), "umjereni igrači" (pet do 10 sati) i "strastveni gejmeri" (više od 10 sati).

Tim je pronašao malu razliku između pripadnika prve dvije grupe kada je u pitanju kvalitet ishrane, san i tjelesna težina. Međutim, studenti koji su igrali video igre više od 10 sati nedeljno isticali su se po primjetno lošijim zdravstvenim ishodima.

- Ono što se izdvojilo jeste da su učesnici koji su igrali do 10 sati nedeljno svi izgledali veoma slično u pogledu ishrane, sna i tjelesne težine - rekao je u saopštenju autor studije i istraživač zdravlja populacije, profesor Mario Siervo.

- Prave razlike pojavile su se kod onih koji su igrali više od 10 sati nedeljno, što je pokazalo jasno odstupanje od ostatka uzorka.

Kvalitet ishrane značajno je opao među igračima sa visokim nivoom iskustva, koji su takođe imali veću vjerovatnoću da budu klasifikovani kao gojazni. Studija je otkrila da igrači iz treće grupe, koji igraju igre više od deset sati nedeljno, imaju srednji indeks tjelesne mase (ITM) od 26,3 kg/m² – iznad praga za prekomjernu težinu – u poređenju sa ITM od 22,2 kg/m² i 22,8 kg/m² za igrače sa niskim i umjerenim nivoom iskustva, koji se nalaze u zdravom rasponu.

Prema istraživačima, svaki dodatni sat nedeljno proveden u igranju kompjuterskih igrica bio je povezan sa mjerljivim padom kvaliteta ishrane, čak i nakon uzimanja u obzir drugih faktora kao što su nivo stresa, fizička aktivnost i životne navike.

Kvalitet sna je generalno bio loš kod svih učesnika, ali igrači sa umjerenim i visokim nivoom iskustva prijavili su lošiji san od igrača sa niskim nivoom iskustva. Analiza je pokazala značajnu vezu između dužeg vremena igranja i poremećaja sna, posebno kada se igranje produžilo do kasno u noć.

Iako studija nije utvrdila direktnu uzročno-posljedičnu vezu, istraživači su rekli da su obrasci zabrinjavajući.

Autori su takođe pojasnili da samo igranje nije nužno štetno i da čak može ponuditi društvene ili kognitivne koristi. Umjesto toga, problem izgleda nastaje kada igranje postane prekomjerno i zamijeni druge zdrave rutine, kao što su redovna fizička aktivnost, uravnoteženi obroci i adekvatan san.

- Naši podaci ukazuju na to da je igranje sa niskim i umjerenim nivoom iskustva generalno u redu, ali prekomjerno igranje može potisnuti zdrave navike kao što su uravnotežena ishrana, pravilno spavanje i redovna fizička aktivnosti - rekao je Siervo.

Istraživači sugerišu da jednostavne promjene – poput redovnih pauza, izbjegavanja igranja kasno uveče i izbora zdravijih grickalica – mogu pomoći u ublažavanju potencijalnih zdravstvenih rizika.