Životni put nije postepena tranzicija, već proces koji prolazi kroz nagli rast u djetinjstvu i svojevrsni plato u ranoj odrasloj dobi, da bi se starenje s godinama sve više ubrzavalo, piše ScienceAlert.

Nova naučna studija sada je otkrila ključnu prekretnicu kada se to ubrzanje najčešće dešava: oko 50. godine života. Nakon te dobi, putanja kojom naša tkiva i organi stare postaje znatno strmija nego u prethodnim decenijama, a istraživanje proteina u ljudskom tijelu pokazalo je da su krvni sudovi među prvima koji pokazuju znakove propadanja.

Prekretnica u starenju

"Na osnovu promjena u proteinima povezanim sa starenjem, razvili smo svojevrsne ‘proteomske satove’ za svako tkivo i tako pratili putanje starenja organa. Analiza je otkrila prekretnicu oko 50. godine, pri čemu su krvni sudovi tkivo koje rano stari i izrazito je osjetljivo na taj proces“, napisao je tim naučnika sa Kineske akademije nauka.

Ljudski životni vijek je izuzetno dug u poređenju sa većinom drugih sisara, ali to ima svoju cijenu. Jedna od njih je pad funkcije organa, što sa godinama dovodi do povećanog rizika od hroničnih bolesti. Kako bi bolje razumjeli ovaj proces, istraživači su analizirali uzorke tkiva od 76 donora organa u dobi od 14 do 68 godina.

Uzorci su obuhvatili sedam tjelesnih sistema: kardiovaskularni, probavni, imunološki, endokrini, respiratorni, kožni i mišićno-koštani. 

Naučnici su uporedili svoje nalaze sa bazom podataka o bolestima i otkrili da se sa godinama povećava nivo 48 proteina povezanih sa bolestima, uključujući kardiovaskularna stanja, fibrozu tkiva, masnu jetru i tumore povezane sa jetrom.

Koji organi najbrže stare?

Najizraženije promjene, otkrili su istraživači, dešavaju se između 45. i 55. godine. U tom periodu mnoga tkiva prolaze kroz značajne preobrazbe na nivou proteina, a najizraženije promjene zabilježene su u aorti, glavnoj krvnoj žili, što ukazuje na njenu veliku podložnost starenju. Gušterača i slezina takođe su pokazale trajne promjene.

Kako bi testirali svoje nalaze, naučnici su izolovali protein povezan sa starenjem iz aorte miševa i ubrizgali ga mladim miševima. Životinje tretirane tim proteinom pokazale su smanjene fizičke sposobnosti, slabiji stisak, manju izdržljivost, kao i lošiju ravnotežu i koordinaciju. Takođe su imale izražene markere starenja krvnih sudova.

Ovi rezultati nadovezuju se na ranija istraživanja koja su ukazivala na vrhove starenja oko 44. i 60. godine, sugerišući da je ljudsko starenje složen, stepenasti proces. Razumijevanje kako i kada starenje utiče na određene dijelove tijela moglo bi pomoći u razvoju ciljnih medicinskih tretmana koji bi ublažili taj proces i poboljšali zdravlje starijih osoba, prenosi Index.hr.