Finski naučnici došli su do zanimljivih zaključaka istražujući povezanost organa s emocijama. Definisali su pet grupa osjećaja koji su prisutni kod ljudi. 

Prvu čine pozitivne emocije poput sreće, ljubavi, ponosa i empatije, negativne uključuju ljutnju, strah, sram i usamljenost; razmišljanje, sanjarenje i sjećanje uvrstili su u kognitivne procese; bol, stalno nakašljavanje i svrabež svrstali su pod somatska stanja i bolesti, dok su glad i žeđ okarakterisali kao homeostatička stanja.

Uz pomoć prikaza temperature tijela čovjeka prilikom određenog osjećaja došli su do zaključka kako se, na primjer, osjećaji poput opuštenosti, ljubavi ili depresije prisutni u cijelom tijelu, dok se ljutnja, sram i anksioznost manifestiraju u području čitavog trupa i glave.

S druge strane, određena somatska stanja poput bolova vezana su uz onaj dio tijela koji nas i boli u datom trenutku, a slično je i s kognitivnim procesima poput sanjarenja i razmišljanja tokom kojih je aktivan samo predio glave.

Svojim su radom dokazali da je između osjećaja i promjena u tijelu zaista neraskidiva veza, ali nam i omogućili da, sada kad smo upoznati s tim podacima, lakše kontrolišemo svoje osjećaje i tako utičemo na zdravlje čitavog organizma, piše Zadovoljna.hr.