Poručeno je to juče sa naučnog skupa NDH - sistemsko uništavanje Srba, Jevreja i Roma koji je organizovala Javna ustanova "Spomen-područje Donja Gradina" povodom 81. godišnjice proboja jasenovačkih logoraša, a kao nastavak prošlogodišnje konferencije koja je okupila brojne istraživače i dala značajan doprinos proučavanju ove teme.

Centralno obilježavanje Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH upriličeno je 19. aprila u Donjoj Gradini koja je najveće stratište u nekadašnjem zloglasnom sistemu logora Jasenovac gdje je na najsvirepije i monstruozne načine ugašeno na stotine hiljada života.

Direktorka Spomen-područja Tanja Tuleković juče je poručila da je njihova namjera da činjenično i naučno iznose sve argumente kako ustaški zločin genocida počinjen u NDH nikada ne bi bio ponovljen ni zaboravljen. 

Ona je navela da je 22. aprila 1945. godine proboj iz Jasenovca izvršila posljednja grupa logoraša koja je imala jedan cilj, da preživi bar jedan dan kako bi svijetu ispričao strahote koje su doživjeli Srbi, Jevreji i Romi.

Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić je upozorio na sve češće prisustvo istorijskog revizionizma o dešavanju u NDH, kojim se pokušava umanjiti i omalovažiti stradanje.

- Revizionizam ide u više pravaca, kroz veličanje ličnosti koje su nesumnjivo bili ratni zločinci tokom Drugog svjetskog rata, kao i kroz umanjivanje broja žrtava i mijenjanje karaktera ratnih događanja. Ne smijemo to dozvoliti - naglasio je Nuždić.

Od ovog skupa očekuju nova saznanja kako bi budućim generacijama bila ostavljena istina o onome što se dešavalo u Jasenovcu, posebno u vremenu lažnih i poluinformacija u medijima i na društvenim mrežama.

Pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković izjavila je da su skupovi koji povezuju stručnjake iz različitih oblasti i podstiču dijalog ključni u suprotstavljanju interpretacijama koje vode umanjivanju stradanja u logoru Jasenovac.

- Naš zadatak, moralna i društvena obaveza je da njegujemo kulturu sjećanja i da mladim generacijama prenesemo istinu zasnovanu na činjenicama, ali i da ih učimo empatiji, razumijevanju i poštovanju svakog ljudskog života, da se ovakva stradanja više nikad ne bi ponovila - izjavila je Đakovićeva.

Muzejski naučni savjetnik iz Novog Sada Drago Njegovan rekao je da će govoriti o stradanju njegove porodice na Ilindan, 1941. godine, u okolini Sanskog Mosta, kada je na kućnom pragu ubijeno sedam Njegovana od 17 do 82 godine.

- Izlaganje sam koncipirao tako da pokažem da je nad mojom porodicom, a onda i nad hiljadama drugih, izvršen genocid. Muškarci su pobijeni, a žene i djeca natjerani da se pokatoliče - naveo je Njegovan i dodao da genocid uključuje i ekonomsko uništenje naroda jer su i imanja i sela potpuno spaljena i uništena.

Istoričar Milan Koljanin iz Memorijalnog centra "Staro Sajmište" rekao je da predstaviti saopštenje o puštanju dvije grupe logoraša iz Jasenovca.

Pojasnio je da je istraživao temu koja je vezana za određen politički pritisak nacističke Njemačke 1941. i 1942. na NDH da se ta genocidna politika ublaži ili usmjeri na način koji odgovara interesima te zemlje.

Po završetku ovog skupa planirano je da bude objavljen zbornik radova sa izlaganjima i naučnim radovima učesnika. 

Paćilijeva peć 

Prema podacima Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1945. godine broj žrtava logora kreće se oko 500.000 do 600.000 sa naglaskom da se tačan broj žrtava nikad neće moći utvrditi zbog toga što je mnoge žrtve "progutala" Paćilijeva peć, mnoge je odnijela rijeka Sava. 

Istraživanja vršena šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka dala su podatke prema kojima je u sistemu logora Jasenovac ubijeno 700.000 ljudi, od toga 500.000 Srba, 33.000 Jevreja, 40.000 Roma, 127.000 antifašista. Od toga je 20.000 bilo djece za koje su bili formirani i posebni logori.