Analitičari u Republici Srpskoj nakon izvještaja ombudsmana za djecu BiH zaključili
Trend vršnjačkog nasilja u Republici Srpskoj i BiH i dalje je u porastu, pokazao je izvještaj ombudsmana za djecu BiH. Sagovornici "Novosti" tvrde da uporište agresivnog ponašanja, pa samim tim i sklonost ka vršnjačkom nasilju zapravo potiču iz kuće.
- Nasilje među djecom obuhvata širok spektar agresivnih ponašanja, od rješavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije, pa do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oružja. Posebno u slučajevima kada se vršnjačko nasilje snima, pa se ti snimci postavljaju na portalima i društvenim mrežama, što dovodi do dodatne traumatizovanosti žrtve nasilja i ugrožavanja prava na privatnost - poručili su iz te institucije.
Ombudsmani su uočili da su nastavnici i stručno osoblje škole slabo pripremljeni za nošenje sa problemom nasilja u školi.
Posledica toga je da, kako kažu, nasilje nad i među djecom, iako dosta rašireno, ostaje najčešće skriveno, proizvodeći negativne reperkusije po djecu i okolinu i nepovoljno se odražava na učenje.
Banjalučki psiholog Aleksandar Milić vjeruje da se osnovni razlozi za sklonost ka vršnjačkom nasilju kriju u nedostatku dobrih navika kod djece i adolescenata.
- Vršnjačko nasilje povezano je sa određenim potrebama u razvoju. Djeca koja imaju dobre navike su okupirana, uvijek usmjerena ka zadovoljenju tih potreba i tako se oslobađaju potencijalne agresije i potrebe da to ispoljavaju nasiljem. Kod djece koja se dosađuju energija se ne ispoljava na takav način i onda doživljavaju nezadovoljstvo - istakao je Milić.
On kaže da nasilje prvenstveno polazi iz kuće.
- Nezadovoljna djeca upijaju internet sukobe i onda ih premještaju u interne, fizičke sukobe, a to najčešće počinje već u četvrtom i petom razredu osnovne škole. Najprije se ispoljava agresija prema porodici, sestri, bratu, a potom i van kuće - dodao je Milić.
Sociolog Ivan Šijaković ističe da je i vršnjačko nasilje, kao i niz drugih socijalnih devijacija društva, rezultat generalnog vrijednosnog statusa društva.
- Poslije ratnih dešavanja popustili su kriterijumi, svako dobro ponašanje sve više nailazi na osudu okoline. Sila je počela da se primjenjuje svugdje u društvu i definiše se kao kvalifikacija jake, moćne ličnosti. Vršnjačko nasilje je privuklo mlade jer su se poistovijetili sa "junacima", filmskim i internet junacima i pomalo ih imitiraju - istakao je Šijaković.
On je naglasio da i državni sistem u velikoj mjeri diktira modele ponašanja svojih građana.