Kada se snimak proširio uslijedilo je dodatno ponižavanje, pa je ovaj dvadestdvogodišnjak uz riječi: "Ja ovo više ne mogu" digao ruku na sebe.

 

Psiholozi i psihoterapeuti upozoravaju da ono što nekome djeluje kao šala za nekog drugog predstavlja - smak svijeta. Ističu da ljudi koji vrijeđaju na takav nači ne pomisle kako bi se oni osjećali da im to neko uradi. Takođe, opšti utisak je da je ovaj mladić bio dobro i lijepo vaspitano dijete, pa naši sagovornici postavljaju pitanje - da li djeca treba da budu toliko vaspitana i da li, učeći ih da oni nad drugima ne čine nasilje, zapravo zaboravimo da ih naučimo kako da se od nasilja brane.

 

- Mi našu djecu učimo da ne maltretiraju druge, ali moramo ih naučiti i da postave granicu dokle drugi njih mogu da maltretiraju - upozorava školski psiholog Branka Tišma.

 

Ona ističe da djecu moramo da naučimo da se u takvim slučajevima obrate nekome u koga imaju povjerenja i za koga su uvjereni da će problem riješiti.

 

Sajber nasilju naročito je podložna školska populacija koja prati sve mreže i učlanjuje se u brojne vajber-grupe. Školarci uglavnom i komuniciraju putem mreža i to jezikom koji je odraslima nerazumljiv.

 

- Sajber nasilje je teško vidljivo, često počne kao neka šala, pa postaje sve gore i pretvori se u začarani krug iz koga dijete nekada ne vidi izlaz - kaže Tišma.

 

Ona pojašnjava da je razlika između fizičkog i sajber nasilja u tome što je fizičko nasilje odmah vidljivo pa se može brže reagovati.

 

- Sajber nasilje traje duže i teško ga je uočiti, teško je utvrditi koliko ga ima, je to danas podrazumijevani oblik komunikacije - ističe Tišma.

 

Kako bismo uočili da je dijete izloženo ovoj pošasti, treba da obratimo pažnju na to da li je promijenilo odnos prema nastavnicima, roditeljima, okolini, da li je popustilo u školi...

 

Psihoterapeutkinja Biljana Ćulafić ističe da mladi ne znaju da je svakog čuda tri dana dosta, a na nama je da im pružimo pomoć.

 

Ona je, komentarišući slučaj Mladena Dulića, istakla da je neko trebalo da mu objasni da je to trenutno, a ne da mu minimalizujemo bol sa "nije to ništa strašno".

 

- Riječ je o mladom čovjeku bez razvijenog identiteta, koji je mogao zbog toga da bude osjetljiviji na negativne komentare. On se ponašao poslušno i vaspitano, a zapravo je bio iskorišćen - kaže Biljana Ćulafić i napominje da može da zamisli kako se on osjećao u tom trenutku, jer se susrela sa mnogo djece i adolescenata koji su pokušali suicid.

 

- Oni se osjećaju prljavo i loše, kao da žele da iskoče iz svoje kože i osjećaju da nemaju kontrolu nad svim tim, kao da su marionete, uz negativne misli: "ja nisam normalna", "ja ne vrijedim", i ideja je da će to biti vječno - kaže ova psihoterapeutkinja.

 

Kada je riječ o kažnjavanju, naš Krivični zakonik ne poznaje internet nasilje kao poseban pojam, a djelo koje se najčešće goni kod nas, osim djela protiv polne slobode, jeste proganjanje. Ono je, kako potvrđuju sagovornici "Novosti", i uvedeno u KZ najviše zbog "sajber bulinga". Osim klasičnog, fizičkog praćenja i proganjanja, u ovo djelo, kaže advokat Mirko Mrkić, spadaju sve radnje koje mogu da ugroze nečiji život, a zaprijećena kazna je do tri godine zatvora.

 

Mrkić dodaje i da je, kao što je moguće nekog goniti zbog nasilničkog ponašanja u realnom svijetu, to isto moguće i ako ispoljava nasilje u "sajber svijetu", odnosno preko društvenih mreža i vajber-grupa. Jer i psihičko nasilje je oblik zlostavljanja. Zaprećena kazna je takođe do tri godine, a ako je djelo počinjeno u grupi (npr. vajber-grupi) i ako je došlo do teškog ponižavanja osobe, kazna može ići do pet godina. Sve ovo ne važi za mlađe maloljetnike i ako se utvrdi postojanje krivičnog djela, mogu eventualno odgovarati njihovi roditelji, što se do sada nikada nije desilo.

 

U konkretnom slučaju mladića iz Laktaša i u slučajevima sličnim ovom, prema riječima advokata Vladimira Marinkova, najrealnije je goniti počinioce zbog neovlašćenog slikanja, snimanja i prikupljanja podataka. Za ova djela zakon ne predviđa službeno gonjenje, već isključivo po privatnoj tužbi, a zaprijećene kazne kreću se do tri godine zatvora.

 

- Kada je riječ o vršnjačkom nasilju preko interneta, u pitanju je više sistemski problem i nemogućnost obrazovnog sistema da se nosi sa tim, a ne zakonski. Svakako bi ovo pitanje trebalo razmatrati i u okviru Radne grupe za izmene KZ - kaže Marinkov.

 

Predsednik Milorad Dodik zatražio je da se pripreme zakoni o sprečavanju širenja lažnih vijesti, o sprečavanju jezika mržnje, o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona s uvođenjem klevete i uvrede, te proširenju krivičnih djela protiv ustavnog poretka.

 

- Zatražio sam od Vlade, odnosno Ministarstva pravde, da pripremi nove i izvrši izmjene postojećih zakona, te da ih prilagodi evropskim konvencijama - naveo je Dodik na "Tviteru".

 

A porodica Mladena Dulića tužiće osobe koje su ga snimale i dijelile sporni snimak i boriće se za izmjenu zakona kako bi se ovakvi slučajevi najstrože kažnjavali.

 

Mladen Dulić došao je, 28. oktobra, u Policijsku stanicu Laktaši, obavjestio službenike o spornom snimku, nakon čega je, istog dana, izvršio samoubistvo, potvrđeno je u Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci. U tužilaštvu kažu da su u vezi sa navedenim događajem odmah preduzete sve potrebne radnje i mjere.