Narodni običaji i vjerovanja na ovaj dan

 

Plaštanica u koju je Josif iz Arimateje uvio tijelo Hristovo nakon skidanja sa Krsta simbolički se na Veliki petak iznosi na Hristov grob, a cjeliva se i na Veliku subotu, da bi u večernjim časovima bila iznesena ispred hrama i triput se oko crkve nosi, a zatim ponovo spušta u grob.

 

U našem narodu se ovaj dan još naziva zavalita subota jer upućuje na to da ove sedmice valja učiniti kakvo dobro ili milosrdno djelo. U okolini Leskovca postoji naziv dugačka subota koji ukazuje na duge muke Hristove na raspeću. U Bosanskoj krajini i Hercegovini zovu je i crvena subota, jer se tamo uglavnom uskršnja jaja boje na ovaj dan i to najčešće u crvenu boju.

 

Mijese se obredni uskršnji hljebovi i kolači – uskršnjaci. Obično su okrugli sa rupom u sredini gdje se na Vaskrs stavi jaje. U Homolju vaskršnjak okite bosiljkom i mijese dodatno manje uskršnje kolačiće.

 

U jugoistočnom Banatu takođe mijese kolačiće koji se poslije bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi.

 

Na Veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove. U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili “maste” u čađi. Jaja, shodno narodnom vjerovanju, valja da farbaju isključivo žene.

 

Tradicija je i da se prvog Vaskrsa, u onim porodicama koje su dobile prinovu, a gdje dijete nije još napunilo godinu dana, jaja ne farbaju i da se takvoj djeci daje neofarbano jaje. Isto važi i za porodice koje su imale smrtan slučaj, jaja se ne farbaju prvog Vaskrsa nakon tog događaja.

 

Po staroj tradiciji na Veliku subotu mogu se u hramovima obaviti krštenja onih koji su pristupili vjeri i pripremili se za to.