Desetine sarajevskih ulica u proteklim godinama dobile su nove nazive, a ranije table sa imenima istaknutih antifašista i narodnih heroja tog vremena bačene su na otpad, što je za Srbe u FBiH neprihvatljivo i zbog čega su njihovi predstavnici zvanično uputili inicijativu kantonalnoj vlasti i zatražili da važne istorijske ličnosti ponovo dobiju svoje mjesto u tom gradu.
Imena komandanata antifašističkih jedinica i brojnih narodnih heroja, umjetnika i pjesnika kao što su Slavko Rodić i Pero Kosorić, te Vojislav Kecmanović Đedo, Vaso Miskin, Marija Bursać, Radojka Lakić, Moša Pijade odavno su u Sarajevu zamijenjena imenima iz bošnjačkog korpusa ili po nekom drugom kriterijumu, pa tako danas postoje Teheranski trg, Pehlivanuša, ulica Zlatnih ljiljana i Mladih muslimana.
Ulica pjesnika Jove Jovanovića Zmaja sada je Gimnazijska, nekadašnja ulica kompozitora Stevana Mokranjca sada je Ludviga Kube, a sa sarajevske mape izbrisane su i ulice Đure Đakovića, Branka Radičevića i Nikole Tesle. Na to su ukazali iz Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH i naglasili da su promijenjeni nazivi svih ulica koje su nazvane po komandantima brigada, divizija i korpusa koji su 6. aprila 1945. godine oslobodili Sarajevo. Promijenjeni su i nazivi ulica koji su, kako kažu, asocirali na to da je nešto srpsko, pa je tako Nevesinjska ulica sada ulica Gabrijele Moreno, Trebinjska je postala ulica Šerifa Loje, a Podgrmečka je preimenovana u ulicu Sunulah Efendije.
Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović za “Glas Srpske” kaže da je stanje na terenu neprihvatljivo, zbog čega su prošle sedmice zvanično uputili inicijativu Vladi Kantona Sarajevo za promjenu naziva više desetina ulica u tom kantonu i vraćanje antifašističkih naziva.
Radanović smatra da ima sasvim dovoljno ulica u Sarajevu za sve i da su neke novije ulice mogle dobiti nazive koji su, ipak, zamijenili one koji su decenijama ranije stajali u Sarajevu u znak sjećanja na heroje, antifašiste i druge slavne ličnosti iz brojnih sfera.
- Stari nazivi ulica treba da budu vraćeni. Nevjerovatno je mnogima, pa i nekim diplomatsko-konzularnim predstavnicima, šta je urađeno u tom gradu, odnosno da se ulice brigada antifašista sada drugačije zovu. To nisu bili ljudi koji su došli ko zna otkuda, već ljudi koji su na istorijskom polju doprinijeli oslobođenju Sarajeva od fašista. Treba da podvučemo da je sadašnja Evropa zasnovana na antifašizmu, slavi 9. maj kao Dan Evrope, a to je dan kada je fašistička Njemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu. EU je, dakle, zasnovana na antifašizmu, a sarajevska vlast je sve antifašiste sklonila sa ulica tog grada i dala druga imena koja nemaju veze s tim - rekao je Radanović.
Išli su, kaže, toliko duboko da su sklanjali imena antifašista sa gradskih tabli i na njih stavljali imena fašista koji su osuđeni.
- Imamo ulicu Mustafe Busuladžića koji je osuđeni fašista, a ta ulica je ranije bila narodnog heroja Fuada Midžića - kazao je Radanović.
On je naveo da će Sarajevo uskoro proslaviti 6. april kao Dan oslobođenja grada, ali da sve vrijeme od rata u BiH vlasti tog grada i druge političke bošnjačke strukture uporno izbjegavaju da kažu da je u oslobađanju tog grada 1945. godine učestvovalo 80 odsto srpskih vojnika, pripadnika Petog krajiškog korpusa i Romanijske brigade. Predstavnici odbora na taj dan planiraju da ispred Vječne vatre polože vijenac na kojem će biti ispisana sva imena oslobodilaca grada Sarajeva.
- Nakon toga planiramo posjetu Kazanima, mjestu iznad Sarajeva, gdje je jama u koju su bacani Srbi u posljednjem ratu. Narod koji je oslobodio taj grad 1945. godine je 1995. morao da napusti Sarajevo, a od 1992. do 1995. godine je vođen u Kazane od strane onih koji su bježali iz Sarajeva 50 godina ranije - rekao je Radanović.
Kantonalne i gradske vlasti, kaže, mogu kako god hoće da se izjasne o inicijativi koju su im dostavili.
- Ovo nije pitanje samo vraćanja naziva ulica niti da li će na nekoj tabli u Sarajevu pisati Mustafa Busuladžić ili Vojislav Kecmanović Đedo. To je odnos prema istoriji, sadašnjoj Evropi, civilizaciji. Jednostavno je - ili ste na strani fašizma ili antifašizma. Nema između. Od 1941. do 1945. godine se znalo ili si tamo ili ovamo. Ljudi koji su oslobađali taj grad su bili na strani antifašizma - rekao je Radanović.
Sa Radanovićevim stavom slaže se i predsjednik Saveza opštinskih udruženja izbjeglih i raseljenih Republike Srpske Ignjat Simić koji, ipak, nije preveliki optimista da će inicijativa koju su dostavili dobiti zeleno svjetlo i biti uvažena.
- Inicijativa je ponuđena, a ostaje da se vidi kako će oni odreagovati - rekao je Simić.
Naglasio je da se u FBiH, posebno u Sarajevu, zaklinju da su antifašisti i obilježavaju te istorijske datume, ali je, ističe, u praksi sasvim drugačije jer potezima negiraju sve što pričaju.
- Ulice su najbolji i najočigledniji primjer. Da hoće, mogu, a očigledno je da neće - rekao je Simić te naglasio da je posljednji rat učinio svoje i da nije toliko sporno da su promijenjeni nazivi nekih ulica. Žalosno je, kaže, što su prevršili svaku mjeru.
- Pomeli su sve - zaključio je Simić.
Ignjat Simić je nedavno upozorio da federalne vlasti čine sve da se Srbi u FBiH osjećaju nesigurno i da mu se “ponekad čini da veća prava uživaju ilegalni migranti koji su preplavili BiH nego Srbi povratnici u FBiH”. Prema njegovim riječima, opustošena i razorena srpska naselja i nakon 24 godine “krase” lokalne zajednice u FBiH, na čijoj teritoriji je uništeno ili oskrnavljeno oko 80 odsto srpske imovine, crkava, grobalja.