Vjernici danas obilježavaju praznik Cvijeti. Prema crkvenom kalendaru, ovaj praznik dolazi nakon Lazareve subote, ili Vrbice. Takođe, to je i posljednja nedjelja u toku velikog Uskršnjeg posta. Cvijeti uvijek padaju u nedelju, a ovaj praznik naziv je dobio po grančici cvjetne palme, koju je Isus nosio u ruci.
Toga dana je Isus Hristos, praćen svojim učenicima i mnoštvom naroda, krenuo iz sela Vitinije u Jerusalim. Kada je došao do sela Vitfaga, u podnožju Maslinske gore, reče dvojici učenika: "Idite u selo koje je pred vama, i odmah ćete naći magaricu privezanu i magare s njom, odriješite je i dovedite, i ako vam ko god šta kaže, odgovorite mu trebaju Gospodu! - i odmah će ih dati".
Učenici uradiše kako im je Hristos zapovijedio, i kad dovedoše magare, on ga je uzjahao i krenuo u Jerusalim.
Sve se to dešavalo pred praznik Pashe, pa se u Jerusalimu bješe sakupilo svijeta iz mnogih krajeva. Kada je Isus naišao, mnogi su se zapitali: "Ko je to?". Potom Hristos uđe u hram, gde su bili sakati i bolesni, i sve ih je iscjelio. Među narodom i djecom zavlada veliko oduševljenje.
Iako kažu, da se na veliki praznik ne radi, ipak je na Cvijeti valjalo posijati lan i kupus.
Nekada ranije djevojke su se okupljale da bi brale, sušile i sadile cvijeće. One su nazivane cvjetonosnice.Tako su nazivane jer su, odlazeći zorom na proplanke i u šume i vraćavši se u naselje, nosile svakovrsno ubrano cvijeće, kojim su se i kitile. Njihov odlazak i branje cvijeća su propraćeni pjesmom, te je pojava cvetonosnica bila i živopisna, ljupka i mladalački razdragana proljećna svetkovina.
Na ovu nedjelju mjesec je pun. Vjerovalo se da tada ljudski um i vještine posjeduju najveće moći. Zato je trebalo započinjati poslove i donijeti važne odluke.
Naime, prema narodnom vjerovanju, onaj koji danas započne posao kojim želi sa uspjehom da se bavi, to će mu se i ostvariti. Zato nikako nemojte zaboraviti da se danas odvažite da započnete, šta god želite da radite uspješno do kraja godine.
Od praznika Cvijeti još sedam dana je do Vaskrsa.