Za ove namjene resorno ministarstvo obezbjedilo je 10.000 maraka. Nove knjige se nabavljaju na sajmovima, poput beogradskog i novosadskog ali i donacijama pojedinaca, firmi i institucija. Oko 1.700 naslova poklonili su i čitaoci. Time je značajno obogaćen knjižni fond ove ustanove koja je nosilac svih kvalitetnih i važnih kulturnih dešavanja u gradu.

Direktorica ove ustanove Željana Arsenović podsjeća da bijeljinska biblioteka ima oko 120.000 bibliotekarskih jedinica i blizu 10.000 članova, od najmlađeg predškolskog uzrasta do penzionera.

- Iako danak uzimaju tehnološki progres, internet i društvene mreže, knjiga će uvijek imati svoje mjesto. Čitaju se stručna literatura, lektira ali i beletristika. Najčitaniji su i dalje klasici, Dostojevski, Andrić, Selimović. Interesovanje vlada i za Basaru, Handkea. Od zabavne literature to su Isidora Bjelica, Jelena Bačić Alimpić, Lusinda Rajli, Nikolas Sparks i drugi. Kako bismo privukli nove i zadržali stare čitaoce, organizujemo brojne sadržaje, promocije novih djela, književne i pjesničke radionice – kaže direktorka Arsenović za portal InfoBijeljina. 

Organizovanjem brojnih sadržaja Narodna biblioteka „Filip Višnjić“ obogaćuje duhovni život Bijeljinaca. Bibliotekarstvo u Bijeljini postoji od 1919. godine, kada je osnovano prvo Društvo za njegovanje narodnog zdravlja i prosvjećivanje. Prva gradska biblioteka u Bijeljini sa radom je počela daleke 1932. godine, a 1982. godine preseljena je u sadašnje prostorije. 

BONUS VIJEST: