"Grafikon pokazuje kretanja broja radnika u FBiH za period 30.04.2019. - 31.07.2022. gdje se tačno može vidjeti uticaj pandemije Covid-19, kao i oporavak tokom ovog perioda. U sklopu ovog perioda, praćeno je 127 različitih vrijednosti, koje variraju od sedmičnog ili mjesečnog perioda, zavisno od vremena objavljivanja podataka", pojasnio je Hadžić.

 

Podsjetimo, na povećanje doprinosa primjedbe su imali poslodavci u BiH koji su tražili smanjenje doprinosa u nekoliko navrata.

 

Tako su privrednici iz Biznis Kluba Povelja tražili da se na trenutno važeće zakone djeluju amandmanski i to na način:

 

 - da ostane zbirna stopa od 10% na porez na dohodak,

 

- da se uvede zbirna stopa doprinosa u maksimalnom iznosu od 25% (umjesto 32,5%),

 

- da neoporezivi dio dohotka bude 1.000 KM mjesečno, - da se na ugovore o djelu, autorske ugovore i uplate iz inostranstva plaća samo porez na dohodak od 10%, a ukine naplata bilo kakvih doprinosa sve dok se ne urede oblasti korištenja prava i usluga

 

- da se obrtnicima osnovica za obračun doprinosa računa na osnovu minimalne, a ne prosječne bruto plate.

 

Predsjednik Udruženja poslodavaca saobraćaja i veza RS Dejan Mijić izjavio je da je iluzorno pričati o povećanju minimlca u RS-u bez drastičnog smanjenja nameta.

 

"I sami tražimo rješenja za povećanje plate da bismo zadržali radnike, ali sa ovim prihodima to je nemoguće. Jedini način je drastično smanjenje doprinosa i nadam se da će Vlada RS to shvatiti i naći rješenje. Plate na ovaj način ne mogu rasti, jer bismo time došli u još teži položaj, a to je smanjenje radnih mjesta i prelazak dijela poslodavaca u sivu zonu", smatra Mijić i naglašava da se plate ne povećavaju uredbom i dekretom, već samo radom i prihodovanjem novih sredstava.