Semberski kupus nedavno je upisan u Registar oznaka geografskog porijekla i konačno se izborio za mjesto koje mu pripada. Inicijativa za zaštitu geografskog porijekla pokrenuta je prije skoro deceniju.
Registracijom je definisano da se semberskim kupusom može nazvati sorta "bijeljinski kupus" i hibridi koji imaju sličnu genetiku, osobine, sadržaj minerala i organskih materija u skladu sa specifikacijom proizvoda.
Diplomirani inženjer poljoprivrede Stevan Mesarević podsjeća da je Semberija od davnina poznata po proizvodnji kupusa i da je nova sorta bijeljinskog kupusa proizvedena 1977. godine. Autor je pokojni agronom Meho Hujdurović, čija je porodica naslijedila autorsko pravo.
- Danas postoji jedno poljoprivredno gazdinstvo koje umnožava sjeme, jer ima dozvolu da to radi. Ova sorta specifična je zbog velike količine celuloze i šećera. Dobar je za kiseljenje, ali ukusan i u svježem stanju. Uvijek je skuplji od ostalih sorti, ali uprkos tome dosta kupaca se opredjeljuje baš za semberski kupus – kaže Mesarević za portal InfoBijeljina.
Garancija kvaliteta trebalo bi da pomogne u plasmanu ovog povrća i postizanju bolje prodajne cijene, prvenstveno na stranom tržištu. Jedan od većih proizođača Rade Jovičević iz Trnjaka kaže da klimatske promjene zahtijevaju više znanja i veća ulaganja.
- Kupus traži prvenstveno velike količine vode za zalijevanje, koja je srećom u Semberiji lako dostupna. Uprkos svim agrotehničkim mjerama, kupus jedne godine rodi, druge ne. Jedne sezone cijena je odlična, druge ga zaoravamo jer je karton za pakovanje skuplji od kilograma ovog povrća. Ali mi smo kraj koji tradicionalno proizvodi kupus pa ne odustajemo – kaže Jovičević.
Najveći dio proizvedenog kupusa u Semberiji prodaje se na pijaci, ali dosta se preradi ili prodaje kao kiseli kupus. Prerađivači se drže tradicionalnih recepata bez aditiva, pa se lako plasira i u inostranstvo. Poljoprivredna zadruga "Povrtlarstvo" iz Donjeg Crnjelova godišnje otkupi oko 1.000 tona ovog povrća koje izvozi u zemlje zapadne Evrope.
U Semberiji se kupus uzgaja na skoro 1.000 hektara. Poljoprivrednici vjeruju da će im zaštita geografskog porijekla popraviti položaj na tržištu i unaprijediti prodaju i proizvodnju koja se u posljednje vrijeme, zbog nedostatka radne snage i cijene koja varira, smanjuje.